“Očekujemo da u školskoj 2020/2021. godini imamo pilot programe koji će biti sprovođeni u školama. Cilj je da poboljšamo dignitet obrazovnih ustanova, da učenici koji završavaju osnovnu i srednju školu imaju željeni nivo znanja i da uvedemo nove metode u izvođenju nastave. Radićemo i na reviziji postojećih i novim nastavnim planovima i programima, a nastavni kadar i stručne saradnike edukovaćemo u kontinuitetu”, rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci nakon sastanka sa direktorima osnovnih i srednjih škola.
Ona je istakla da će se u srednjim školama bazirati na to da upisna politika bude usmjerena ka potrebama tržišta rada i praćenju novih tehnologija.
“Suština kompletnog ovog procesa je da imamo djecu koja će stečena znanja moći primijeniti u praksi i koja će biti prilagođena potrebama tržišta rada”, kaže Trivićeva.
Ona je podsjetila da je prije upisa sprovedena kampanja s ciljem promocije svih zanimanja obuhvaćenih upisnim politikama u srednje škole, te da je poseban akcenat stavljen na srednje tehničke i stručne škole koje treba da proizvode kadar potreban tržištu rada.
“Trendovi iz prvog upisnog roka pokazuju da je mnogo veće interesovanje za srednje tehničke i stručne škole jer smo napravili sporazume sa poslovnom zajednicom da djeca imaju dodatnu praktičnu nastavu koja će im biti plaćena i da nakon završetka škole mogu da dobiju posao”, rekla je Trivićeva.
Prema njenim riječima, u prvi razred osnovnih škola upisano je oko 9.200 učenika, što je za oko 500 manje nego prethodne godine.
“Tačan podatak ćemo imati na početku nastave jer ne znamo koliko je upisanih u više razrede. Nećemo ići sa racionalizacijom mreže škola jer je praksa pokazala da se kvalitetnije radi sa manjim brojem učenika kojima može da se posveti veća pažnja”, naglasila je Trivićeva.
Govoreći o žalbama roditelja na preteške torbe osnovaca, Trivićeva je rekla da će i to pitanje biti obuhvaćeno reformskim procesom jer će preciznije biti definisana potreba ze udžbenicima, a u novoj školskoj godini biće pokrenut i pilot-projekat digitalizacije jednog udžbenika koje će biti u školama već u septembru.
“Na osnovu njega ćemo analizirati upotrebu takvih udžbenika čime bi bila olakšana i đačka torba”, istakla je Trivićeva, podsjetivši da će Ministarstvo prosvjete i kulture i ove godine obezbijediti besplatne udžbenike za učenike prvog i drugog razreda osnovne škole, te za 564 najuspješnija učenika na takmičenjima.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Birač Biljana Pisić rekla je da je obrazovanje u Srpskoj veoma kvalitetno, ali da se potrebe tržišta rada mijenjaju.
“Ove godine je prilikom upisa mnogo više učenika upisalo tehničke škole i traženo je mjesto više. Velika zainteresovanost je bila i za ugostiteljsku struku, te gimnaziju i informatički smjer. Kroz projekte smo uspjeli dobiti sredstva i opremiti škole tako da učenici imaju veoma dobru praktičnu nastavu i u školama i u firmama”, istakla je Pisićeva.
Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Sarajevsko-romanijske regije Danijela Mrda rekla je da će nove mjere unaprijediti sistem obrazovanja u Srpskoj.
Ona je napomenula da će se najznačajnije promjene odnositi na pristup nastavi i njen sadržaj jer pažnja djece treba da bude fokusirana na teme koje će biti obrađivane kako bi razvijala ključne životne kompetencije i na kraju prema vlastitim afinitetima izabrala srednju školu i zanimanje.
“U osnovnim školama uveliko primjenjujemo inovativne pristupe nastavi i uvjerena sam da ćemo se mi najbrže prilagoditi novim zahtjevima, ali apelujem da materijalni troškovi školama budu povećani jer će to doprinijeti unapređenju nastavnog procesa”, rekla je Mrda.
Ona je dodala da je broj upisanih prvačića u Sarajevsko-romanijskoj regiji jednak, kao i prethodnih godina, ali da je u ruralnim područjima smanjen za po jedno odjeljenje po školi.
“To nije strašno. Naš problem je razuđenost prostora i za nas bi bilo katastrofalno da se ide u racionalizaciju školske mreže jer bi to značilo gašenje sela i života u tim predjelima”, naglasila je Mrda.
Ona je istakla da u opštini Istočno Novo Sarajevo postoji problem sa prostorom i škole ne mogu da prime sve učenike, a u rubnim područjima je prisutan i priliv učenika srpske i hrvatske nacionalnisti iz Federacije BiH koji žele da pohađaju nastavu po nastavnom planu i programu Srpske.
