Starović smatra da se to što se nelegalno izabrani visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit zahvalio svom prethodniku Valentinu Incku na pokretanju zakona o zabrani negiranja genocida ne može ocijeniti kao prijateljski gest.

On je dodao da je rano govoriti da li je Šmit došao kao prijatelj, kao što kaže, te naveo da će se Srbija na osnovu izvještaja, koje je predsjednik Srbije Aleksadar Vučić najavio da će prvi put tražiti od visokog predstavnika u skladu sa Dejtonom, odrediti prema njegovom djelovanju.

Starović je izrazio bojazan da na Zapadu ne postoji dovoljno svijesti o zapaljivosti situacije u BiH, te dodao da su se mnogi preračunali da će svoje ciljeve moći da ostvare nametanjem odluka protiv jasno iskazane volje čitavog naroda koji je i konstitutivan u BiH.

On je za TV Tanjug rekao da Inckov zakon nije doprinio izgradnji suživota u BiH, da taj potez nije spontan već pažljivo osmišljen i promišljen, i da su čak i Incko i oni sa kojim se konsultovao bili svjesni posljedica koje su uslijedile.

Starović smatra dobrim to što postoji visoko saglasje u parlamentu Republike Srpske, te je izrazio nadu da će se takvo djelovanje očuvati i dati snagu političkom glasu Banjaluke.

Na pitanje šta Beograd može da učini i pomogne Republici Srpskoj, kao i u smirivanju tenzija, Starović kaže da je najvažnije zadržati principijelne stavove koji nedvosmisleno govore da Srbija podržava teritorijalni integritet BiH iz Dejtonskog sporazuma, što uključuje i nepovredivost postojanja Republike Srpske.