Foto: RTRS

Mandat dosadašnjeg ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Mirka Šarovića, osim po istorijskoj rečenici da odluke Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske “za njega nisu obavezujuće” i da Republiku Srpske u posljednje vrijeme sve češće naziva “Er-Es”, ostaće upamćen i kao jedan od najžešćih protivnika raspodjeli novca od klirinškog duga entitetima.

Šarović je 11. aprila 2016. godine rekao da se izričito protivi raspodjeli novca od klirinškog duga Rusije na entitete, pravdajući to riječima da neće da dozvoli da “ovaj novac Vlada Republike Srpske iskoristi za krpljenje budžetskih rupa”, iako je svjestan da time ne bi naudio Vladi već građanima Republike Srpske.

Riječ je o oko 70 miliona KM, koliko je Republici Srpskoj pripadalo po toj osnovi, ali predstavnici zajedničkih institucija, osim ministra finansija u Savjetu ministara Vjekoslava Bevande, činili su sve što je u njihovoj moći da uspore proces dobijanja tog novca, ali je on, na kraju, ipak, raspodijeljen entitetima i distriktu Brčko prema postignutom dogovoru.

Savjet ministara, u kome su bili i ministri iz Republike Srpske Mirko Šarović, Dragan Mektić i Igor Crnadak, 17. septembra 2015. godine donosi odluku o formiranju takozvanog “Državnog odbora za investicije” i to bez saglasnosti Vlade Republike Srpske.

Početkom novembra iste godine ministar civilnih poslova u Savjetu ministara Adil Osmanović samovoljno, bez odluke Savjeta ministara, donosi rješenja o imenovanju 54 člana upravnih i nadzornih odbora u sedam institucija kulture u Sarajevu. Ministri iz reda srpskog naroda i tadašnji zamjenik ministra civilnih poslova Đorđe Miličević podnose žalbu Žalbenom vijeću pri Savjetu ministara, ali javnost, prema podacima Srne, nikada nije obaviještena kakvu je odluku donijelo to Žalbeno vijeće i da li je ona poništena.

Direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić bez saglasnosti Zavoda za statistiku i drugih institucija Republike Srpske 18. maja 2016. godine donio je odluku o jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva u BiH, kojom se 196.000 spornih popisnica tretiraju kao rezidentni stanovnici BiH.

Na ovu odluku reagovale su sve institucije Republike Srpske, a poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH zatražili su održavanje posebne sjednice o ovoj odluci.

Međutim, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Mirko Šarović nikada ovo pitanje “nije uspio” da stavi na dnevni red sjednice Savjeta ministara, uprkos apelima poslanika SNSD-a da to učini. Sporni i netačni rezultati popisa objavljeni su 1. jula 2016. godine.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić 28. decembra 2016. godine nije osporio imenovanje italijanskog sudije Đovanija Grasoa za sudiju Ustavnog suda BiH. Ivanić ovo pitanje nije stavio na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, iako se, po Ustavu BiH, imenovanje stranih sudija u Ustavni sud BiH vrši uz obavezne konsultacije Predsjedništva.

U februaru 2017. godine Bakir Izetbegović podnio je zahtjev za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, uprkos nepostojanju bilo kakve odluke bilo koje institucije BiH u vezi s tim pitanjem.

Narodna skupština Republike Srpske 27. februara 2017. donosi zaključke u vezi sa podnošenjem nelegalnog zahtjeva za reviziju tužbe, a prema tim zaključcima, predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH neće učestvovati u donošenju bilo kakvih odluka dok se ne riješe sporna pitanja u vezi s radom pravosudnih institucija na nivou BiH.

Prvi koji su prekršili zaključke Narodne skupštine Republike Srpske bili su ministri Mirko Šarović i Dragan Mektić, koji su došli na sjednicu Savjeta ministara i učestvovali u odlučivanju, a potom 6. marta 2017. godine u skupštinske klupe u parlamentu BiH vraćaju se i poslanici tadašnjeg Saveza za promjene.

Međunarodni sud pravde 9. marta 2017. godine odbija Izetbegovićev zahtjev za reviziju presude protiv Srbije. Izbija skandal sa otvaranjem pisma srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, a ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Igor Crnadak okrivio je tada ambasadora BiH u Holandiji Mirsadu Čolaković, protiv koje je, kako je tada izjavio, pokrenuo disciplinski postupak.

U junu iste godine Crnadak je izjavio Srni da “jedan član Predsjedništva BiH koči smjenu ambasadora BiH u Holandiji Mirsade Čolaković”, ali nije precizirao na kog člana tačno misli.

“Ovaj slučaj još nije zatvoren, iako je jasno da ozbiljne sankcije za težak prekršaj Čolakovićeve neće biti moguće zbog protivljenja jednog člana Predsjedništva. Jedina prava sankcija u ovom slučaju bi morala da bude smjena ambasadora”, naveo je Crnadak 25. juna 2017. godine u pisanom odgovoru na pitanje Srne da li je okončan disciplinski postupak protiv Čolakovićeve.

Javnost je ostala uskraćena za informaciju da li je taj postupak ikada okončan, a ministar Crnadak, prema izjavi Bakira Izetbegovića, nikada nije podnio zahtjev za povlačenje Čolakovićeve sa ambasadorske pozicije.