“Prije nekoliko dana pročitala sam fascinantnu projekciju da će se u svijetu desiti više promjena u narednih deset godina, nego u prethodnih 250 godina. Zahvaljujući tehnološkim inovacijama naša budućnost izgledaće bitno drugačije od svega na šta smo navikli, a četvrta industrijska revolucija iz korijena će promijeniti svijet kakav poznajemo”, istakla je Cvijanovićeva u uvodnom obraćanju na otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma 2019”.
Prema njenim riječima, kičma industrije 4.0 su tehnologije koje spajaju fizičke, digitalne i biološke sfere, a nove tehnologije objedinjuju praktično sve na planeti u funkcionalne mreže i omogućavaju vidove komunikacije koji su donedavno bili nezamislivi.
“U svijetu danas bujaju potpuno nove oblasti ekonomije zasnovane na vještačkoj inteligenciji, internetu, novim materijalima, robotici, autonomnim vozilima, tri-de štampi, pohranjivanju energije i podataka, nanotehnologijama… Većina nekadašnjih industrijskih grana danas su prosto prevaziđene”, dodala je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srpske je naglasila da digitalna ekonomija pruža neslućene mogućnosti za razvoj novih privrednih grana i značajan ekonomski rast.
“Prema određenim procjenama, ukupna vrijednost svjetske digitalne ekonomije bilježiće ogroman skok u narednom periodu, i mada smo mi mali region, to upućuje da se u digitalnoj ekonomiji krije ogroman potencijal i za naš razvoj. Najbolji način za razvoj privrede i povećanje stope zaposlenosti jeste proboj na inostrana tržišta, a osnovni preduslov za to je stvaranje inovativnih i kvalitetnih proizvoda”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala na to da privatne kompanije i javni sektor koji ne integrišu inovacije u proizvodne i rukovodeće procese, i ne podstiču inovativnu kulturu neophodnu za unapređenje postojećih i stvaranje novih proizvoda i usluga teško mogu opstati na tržištu i opravdati sopstvenu svrhu.
Naglasivši da je savremeno znanje ključ uspjeha u 21. vijeku, Cvijanovićeva je konstatovala da region, iako posjeduje kreativni potencijal, daleko zaostaje za zemljama EU u inovativnom smislu.
Kao primjer navela je podatak da je u 2017. godini u 15 “starih” članica EU bilo registrovano ili je bilo u procesu registracije skoro 68.000 patenata, u odnosu na svega 13 u svim zemljama zapadnog Balkana.
“Da bismo uhvatili priključak treba nam dovoljno školovanih stručnjaka u potpuno novim oblastima. Čak 65 odsto današnjih prvačića će za 20 godina raditi na poslovima koji danas uopšte ne postoje! Zato je nužno napraviti veliki zaokret u oblasti obrazovanja kako bi mlade ljude pripremili za sticanje vještina koje će ih učiniti konkurentnim na tržištu”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je konstatovala da je zato glavno pitanje kako preskočiti postojeći tehnološki jaz i stvoriti optimalni poslovni ambijent za društveni i ekonomski razvoj.
“Prema Izvještaju o globalnoj konkurenosti 4.0 Svjetskog ekonomskog foruma koji obuhvata 140 zemalja, BiH se nalazi na 91 poziciji. Nažalost, od 12 stubova koje prati Izvještaj, upravo u oblasti sposobnosti inoviranja ostvaruje najslabiji rezultat i nalazi se na nezavidnom 114 mjestu. Posebno zabrinjava podatak da je BiH tek na 131 mjestu prema sposobnosti saradnje više aktera, odnosno sposobnosti privrede i inovatora da ostvare saradnju”, upozorila je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srpske rekla je da zato treba razmišljati pragmatično i stvarati rješenja koja će svima biti od koristi.
“Da bismo išli u susret ovim izazovima, u Srpskoj smo formirali novo – Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo kao mehanizam koji će povezati potrebe društva sa naučnom i akademskom zajednicom, te uvesti alate za razvoj digitalne ekonomije”, podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da će putem ovog ministarstva Vlada Republike Srpske već od ove godine realizovati sedam ambicioznih projekata vrijednosti 6,6 miliona KM od kojih se dva odnose na naučnotehnološki razvoj i pet na oblast digitalizacije.
“Uskoro ćemo pokrenuti pilot-program ‘Sinergija’ kroz koji ćemo sufinansirati konzorcijume koje čine timovi istraživača i poslovnih subjekata. Želimo da podstaknemo saradnju naučnika sa poslovnim sektorom od čega svi mogu da imaju koristi”, dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, da bi se mladi ljudi pripremili za zahtjeve budućeg tržišta rada pokrenut je i pilot-program dokvalifikacije visokoobrazovanih nezaposlenih lica za tražena zanimanja na tržištu rada, u oblasti informacionih tehnologija.
“Pored toga, planiramo da uspostavimo mrežu ‘STEM’ centara širom Republike Srpske da bi mladi usvajali korisna znanja kako bi kasnije lakše upisali tehničke fakultete i dolazili do posla”, dodala je Cvijanovićeva, pod čijim se pokroviteljstvom održava ovogodišnji “Jahorina ekonomski forum”.
Ukazujući na važnost kvalitetnog interneta za digitalnu ekonomiju, Cvijanovićeva je rekla da će Vlada Srpske finansirati projekat pokrivanja regionalnih centara u Republici Srpskoj besplatnim bežičnim internetom, kao i projekat kojim se olakšava procedura upisa djeteta u matičnu knjigu rođenih.
Predsjednik Srpske je navela da je među usvojenim projektima i “eSanduče”, te projekat koji podrazumijeva kreiranje aplikativnog softvera za sistem objedinjene naplate.
“Međutim, mislim da treba otići i korak dalje i ne čekati da nam promjene zakucaju na vrata. Zato bi bilo korisno da postoji operativno tijelo sastavljeno od mladih, školovanih i dinamičnih ljudi koji mogu povezati domaće preduzetnike sa inostranim fondovima. Novac postoji, ali je potrebno pronaći način da se privuče”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je upozorila da privreda zasnovana na privrednim granama koje donose sitne profite društvo dugoročno gura u siromaštvo. “Potrebno je izabrati najvažnije oblasti u koje treba ciljano ulagati, što je traumatičan, ali nužan korak”, naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, obrazovni sektor mora inovirati svoj pristup, a poslovni sektor mora pratiti trendove koji su često zahtijevaju korjenite promjene.
“Javna administracija i regulatorne agencije moraju blisko sarađivati sa različitim sektorima kako bi pravovremeno razumjeli promjene i pravile podsticajan institucionalni okvir za razvoj”, konstatovala je predsjednik Srpske.
Ona je istakla da zajednički zadatak svih treba da bude izgradnja sistema podrške preduzetništvu kroz primjenu inovacija svjetskog kvaliteta koje će moći da se komercijalizuju u privredi, ali i da se pojavi kao partner inostranoj privredi.
“Ovaj forum odlična je prilika da se suočimo sa teškim pitanjima za budućnost Republike Srpske i cijelog regiona, da razmijenimo primjere dobre prakse i da jedni drugima pomognemo u procesu prilagođavanja. Republika Srpska je otvorena za sve vrste kvalitetnih inicijativa”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da, slušajući danas u uvodnom izlaganju o dronovima i robotima koji rade određene poslove, ne može da se ne zapita – šta je sa ljudima.
“Šta je sa ljudima koji će time izgubiti poslove koje će preuzeti neke mašine i uređaji”, zapitala je Cvijanovićeva i dodala da je ljude potrebno školovati na pravi način za ona zanimanja koja će im davati zaposlenje, a ne za ona koja su prevaziđena.
Ona je istakla da se, kako god i sa koje god strane se krene, dolazi do sistema obrazovanja.
“To je ključ za promjene koje moramo proizvesti na institucionalnom planu, čak po cijenu da naiđemo na otpor, a po pravilu je tako kada god uđete u neku veliku reformu”, rekla je Cvijanovićeva.
Bez obzira na otpor, ističe Cvijanovićeva, društvo se mora mijenjati, a Srpska je za to spremna.

Izrazivši nadu da će “Jahorina ekonomski forum 2019” dati odgovore na određene dileme i izazove, Cvijanovićeva je svim učesnicima poželjela srećan i uspješan rad.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime