Prvi razgovori pokazali su nepremostive razlike između stranaka iz Srpske i Federacije, ali i među federalnim strankama o načinu izbora članova Predsjedništva.

Cilj sinhronizovane diplomatske ofanzive SAD i EU jeste da se u 2021. izdejstvuje izmjena Izbornog zakona, u dijelu koji se odnosi na način izbora članova Predsjedništva i domova naroda.

Pritom je potrebno sprovesti odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, koje se odnose na uklanjanje diskriminacije u izbornom procesu što, na kraju, zahtijeva makar i ograničene ustavne promjene.

– Mi nemamo nikakva rješenja. Ono što imamo jesu želje da pomognemo i podstaknemo razgovore i da bismo dali injekciju hitnosti da se ta pitanja što prije rješavaju – istakao je Palmer.

– Čuli smo dosta ohrabrujućih poruka a tiču se eliminacije diskriminacije koja postoji u zakonskim odredbama, da se radi na eliminaciji korupcije u izbornom procesu – dodala je Angelina Ajkhorst.

Možda i najveći u moru problema izbornog zakonodavstva, koji više od decenije opterećuje hrvatsko-bošnjačke odnose, jeste izbor legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva.

Lider HDZ-a BiH smatra da je to moguće ako se ispoštuje Sporazum sa SDA, koji govori o legitimnom izboru i predstavljanju konstitutivnih naroda.

– Nismo razgovarali o detaljima ali smo prepoznali put u kojem možemo u kratkom vremenu doći do izmjena a taj je put Sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. – naveo je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.

Put do legitimnog predstavljanja Hrvata vodi preko indirektnog načina izbora članova Predsjedništva.

Lider SDA bi na to pristao ako bi pristale i opozicone partije iz Federacije, a one ne žele da ga podrže.

Svjestan je Bakir Izetbegović da takav način izbora u Republici Srpskoj niko ne podržava i zato bi da oživi “Aprilski paket”, koji bi iz temelja promijenio ustavnu strukturu BiH.

– Moraće SNSD da napravi male ustupke, zašto se ne bi vratili na “Aprilski paket” – pita Izetbegović.

“Aprilski paket” odavno je mrtav, ideju o indirektnom izboru srpskog člana Predsjedništva ranije je eksplicitno odbio SNSD, a danas i opozicione SDS i PDP.

Od asimetričnog modela, indirektan izbor u Federaciji, direktan u Srpskoj – ne bježe. Opozicione stranke iz Federacije, pak, podijeljene po tom pitanju.

– Mi smo za direktna izbor u Republici Srpskoj, a u Federacije ako se dogovore za indirektnan – pristajemo. Znači, odgovara i taj asimetračan model koji već imamo kod izbora predsjednika Srpske i Federacije – kaže Mirkošarović, predsjednik SDS-a.

– Јa sad govorim u ime SDP-a, mi smo spremni na oba, i indirektan i diretkan izbor članova Predjedništva ali ne i na asimetrično rješenje – ističe SDP-ov Nermin Nikšić.

Dino Konaković iz pokreta “Naroda i pravda” kaže da se ne može izjasniti da li podržava ili ne, dok ne vidi to rješenje, prijedlog…

Iz SNSD-a nisu komentarisali pozive SDA da se vrate “Aprilskom paketu”, a juče je lider te stranke jasno rekao da Srpsku ne zanima kako će biti birani bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva.

Od razgovora sa Palmerom i Ajkhorstovom prvi čovjek SNSD-a ne očekuje epohalne rezultate.

– Oni dolaze tu godinama i uvijek nam pričaju tu istu priču koja očigledno ne može da uspije. Palmer je diplomata koji odlazi, odlazi na nekon ambasadorsko mjest , primarno dolazi da nešto uradi sa Hrvatima i muslimanima. Mi smo rekli da nas Srbe ne zanima izbor članova Predsjedništva u Federaciji – kategoričan je Milorad Dodik.

Tek što su počeli, razgovori o reformi izbornog zakonodavstva zapali su u ćosokak.

Sve stranke iz Srpske prihvataju asimetračan model i ne odustaju od direktnog izbora člana Predsjedništva, dok u Federaciji nema saglasnosti između Bošnjaka i Hrvata, ali ni među bošnjačkim strankama.

Sa američko – evropskim diplomatama sutra će razgovarati članovi Predsjedništva BiH i Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.