“Dosadašnja politika Bošnjaka bila je Bosna sa tri naroda i tri bar simbolička jezika. Sadašnja odreba o jeziku u Zakonu o osnovnom obrazovanju u Kantonu Sarajevu jedan je korak ka ostvarenju bošnjačkog cilja”, rekao je Kovačević u izjavi Srni.
Budući da je Kanton Sarajevo gotovo jednonacionalan, kaže Kovačević, normalno je očekivati da u više od 95 odsto slučajeva bude upisan termin “bosanski jezik”, jer je jezik većine.
Kovačević je pojasnio da se time, zapravo, utire put za “bosanski jezik” kao jezik većine u BiH, napominjući da u tom sluaju treba jasno reći da u Republici Srpskoj može biti samo srpski jezik, zato što je u njoj većinsko stanovništvo srpsko, kao što će u Federaciji BiH biti samo “bosanski jezik” jer su Bošnjaci u većini.
“Ali, to za Srbe u BiH nije dobar put iz jednostavnog razloga što status srpskog jezika i ostala dva nazivi jezika nije isti. Jer su bosanski i hrvatski simbolički jezici. Oni nemaju lingvističko uporište u identitetu jezika i onda se izjednačavaju kruške i jabuke”, istakao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, u tom se slučaju izjednačava simbolička funkcija jezika, koja jednom narodu služi, zapravo, samo da pokaže da na simboličkom planu imaju jezik koji upotrebljavaju na nivou imena, ali ne i na nivou jezika.
“Time zapravo i Srbima ostavljaju status da imaju samo jezik na nivou imena i stavljaju srpski u isti koš sa `bosanskim` i hrvatskim jezikom. To je put ka Bosni u kojoj će vladati princip – jedan čovjek jedan glas – gdje će većina odlučivati čak i da bude jedna nacija zasnovana na jednom jeziku”, rekao je Kovačević.
On je ukazao da je posebna priča o segregaciji djece u Kantonu Sarajevo, budući da Sarajevo kao glavni grad BiH, treba da, na neki način, predstavlja model za multietničku i tronacionalnu BiH.
“Pisanje samo `bosanskog jezika` kao većinskog, jer će se, sasvim je normalno, bošnjačko stanovništvo opredijeliti za taj naziv, zapravo znači negiranje postojanja Srba i Hrvata, ne samo u Kantonu, nego na nivou većine i u BiH”, dodao je Kovačević.
Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo od 2. novembra, više od godinu dana poslije usvajanja Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, počelo sa sprovođenjem instrukcije prema kojoj su škole dužne provesti anketu kod roditelja djece kako bi se u školskoj dokumentaciji upotrebljavao samo jedan od službenika jezika u BiH “bosanski”, hrvatski ili srpski jezik.
Kao rezultat toga školarci su nedavno donijeli kućama dokument pod nazivom “izjašnjenje o nazivu nastavnog predmeta koji je proistekao iz imena jednog od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda BiH”.
Kantonalni ministar obrazovanja, nauke i mladih Elvir Kazazović obavijestio je direktore osnovnih i srednjih škola da ove školske godine u đačkim knjižicama i svjedočanstvima više neće pisati “bosanski”, hrvatski, srpski jezik i književnost kao naziv predmeta, te da će se nastava i drugi oblici vaspitno-obrazovnog rada izvoditi na jednom od tri zvanična jezika kojima se služe konstitutivni narodi u BiH.
