Na Međunarodni dan ljudskih prava predstavio je specijalni izvještaj o upotrebi i zaštiti zvaničnih obilježja. Tim povodom provjerili smo, da li su i u kojoj mjeri zvanična obilježja BiH poznata njenim građanima.
Kao i mnogo toga u BiH, zastava nije kreirana dogovorom, već je nametnuta, a njen je tvorac visoki predstavnik, Španac Karlos Vestendorp. Plavo-žuta zastava BiH trebalo bi da bude po volji svih njenih građana koji bi trebalo s njom i da se identifikuju.
Za razliku od Banjaluke, u Sarajevu je bh zastava praktično dekoracija, a posebno u dane koje Federacija BiH proslavlja kao državne praznike, 1. mart i 25. novembar. Zato smo pred sjedištvem zajedničkih institucija, Sarajlijama postavili isto pitanje kao i Banjalučanima.
Od svih nagađanja tačno je posljednje. Za razliku od većine svjetskih, bh zastava ima samo jedno lice, jer ne postoji pravilnik o njenom isticanju i obilježavanju.
– Dosta neuređena oblast. Oblast koju treba urediti. Naravno to je u nadležnosti parlamenata da prije svega urade i da definišu i kao što je definisan izgled, tako moraju i sadžraj. Naravno prije svega način upotrebe i ovo što je postaljeno pitanje eventualne zloupotrebe – navodi Mitrović.
A zloupotrebe bh zastave teško je i pobrojati. Јedna od najčešćih – pogrešno okretanje. Iako je upitanim građanima manje poznata, BiH ima i himnu – “Intermeco“.
A, takođe nametnuta, himna BiH nema tekst, što nekim od izabranih predstavnika nije smetalo da je zapjevaju.
Kakve-takve, i himna i zastava zakonom su propisane kao i njihova upotreba, ali i kazne za zloupotrebu. Nije poznato da su ikada ikom izrečene. Zato je interesantno, da pred Sudom i Tužilaštvom BiH i dalje visi naopako okrenuta zastava – inače međunarodni simbol za nevolju i poziv u pomoć.
