Foto: Vijesti.ba

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je kako sumnja da će za njegovu SDA biti prihvatljivi prijedlozi HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona kojim se traži da Hrvati mogu birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda te je najavio da će bošnjačke stranke zagovarati “građanski model”. Najavio je kako će u suprotnom, ukoliko se nastavi insistirati na promjenama Izbornog zakona i blokade uspostave vlasti u Federaciji, bošnjačke stranke na izborima 2022. “razbiti takvu blokadu”.

“Ako je za nekoga ko sudjeluje u odlukama o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine nacionalna ravnopravnost i pravo na legitimno zastupanje previsoko postavljena ljestvica odnosno neprihvatljivo, ja sam ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost države BiH”, rekao je Ljubić kako ga u četvrtak prenose mediji u Mostaru.

Pojasnio je kako prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora nisu u koliziji sa stajalištima Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji, kako je to sugerisao Bakir Izetbegović. “Naprotiv, apsolutno su u suglasju sa stajalištima Evropske komisije”, tvrdi Ljubić.
Pojasnio je kako je u izvješću Evropska komisija navela upravo odluku Ustavnoga suda BiH u predmetu kojega je on pokrenuo i po kojem je potrebno osigurati legitimno političko predstavljanje tri naroda.

Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je nedavno od parlamenta objašnjenje zašto nisu provedene izmjene Izbornog zakona BiH po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića, nakon što su poništene odredbe toga zakona kojim se definira način izbora gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, oko čega postoje različita stajališta hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

O tome kako primijeniti izborni zakon posve različite prijedloge imaju većinske hrvatske i bošnjačke stranke. Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH traže da izaslanike u hrvatskom klubu Doma naroda biraju pripadnici toga naroda, dok bošnjačke stranke zagovaraju ukidanje ili smanjivanje uloge ovog gornjeg, nacionalnog doma Federalnog parlamenta.