Što Sarajevo bude više vršilo pritisak u pravcu centralizacije i unitarizacije BiH, sigurno je da će to samo izazivati suprotan efekat i guranje BiH u suprotnom pravcu, rekao je istraživač Geopolitičkog foruma Univerziteta Kembridž i direktor tink-tenka “Nova Evropa” Timoti Les.

Les je saglasan sa ocjenama da BiH kakva je danas preživaljava prevashodno uticaju Zapada i međunarodne zajednice.

“Prihvatam takvu analizu i mislim da će BiH preživjeti sve dok Zapad bude mogao da vrši taj pritisak. Ali, kad Zapad ne bude mogao da igra tu ulogu onda ćemo u tom trenutku morati da posumnjamo u mogućnost opstanka takve države”, naglasio je Les u intervjuu Srni.

On je težnje političkog Sarajeva ka centralizaciji i unitarizaciji BiH uporedio sa dešavanjima u njegovoj zemlji – Velikoj Britaniji, koja ima problem sa separatizmom u Škotskoj.

“Vlada u Londonu je izabrala drugačiji politički odgovor na taj izazov. Rekli su Škotima slobodni ste ako želite da idete i možete da održite referendum o nezavisnoti i to se i dogodilo 2014. godine, ali u isto vrijeme su im rekli mi želimo da vi ostanete. Osmislili su i dali prilično veliki podsticaj za njihov ostanak unutar Velike Britanije. London je pristao da Škotskoj bezmalo da potpunu autonomiju u vezi sa njihovim unutrašnjim pitanjima i svake godine je uveliko finansira transferima novca od poreza”, pojasnio je Les.

On je istakao da je rezultat bio da se većina Škota na referendumu izjasnila da Škotska ostane u Velikoj Britaniji.

Osvrćući se na najavljenu inicijativu SDA za promjenu imena Republike Srpske i reakciju zvanične Banjaluke, Les je u intervjuu Srni istakao da ne vjeruje da bi to pitanje moglo da pokrene put ka nezavisnosti Srpske.

“Ne vjerujem da još postoje spoljne okolnosti da bi Republika Srpska mogla da krene putem nezavisnosti. Ukoliko bi takav pokušaj mogao da uspije bila bi neophodna podrška Srbije, a u neku ruku i Rusije. Trenutno obje ove države ne daju podršku bilo kakvom kretanju ka nezavisnosti, ali u srednjoročnom i dugoročnom periodu postoji vrlo velika šansa da će i Srbija i Rusije promijeniti mišljenje. Zato postoji određena opasnost da se BiH dezintegriše u srednjem roku”, naglasio je Les.

Govoreći o ulozi dva ključna lidera u BiH – srpskog Milorada Dodika i bošnjačkog Bakira Izetbegovića, Les je rekao da su obojica jaki individilaci i jake ličnosti, ali da imaju dijametralno različita politička opredjeljenja.

“Ali, uz sve relativne stepene uticaja koje razne ličnosti imaju u BiH, presudan je uticaj koji imaju Srbi i Hrvati u ovom trenutku. Suštinski razlog za to je što Srbi i Hrvati predstavljaju oko 50 odsto stanovništva zemlje. Cilj raspada BiH je sigurno lakše postići, nego cilj sastavljanja i njene centralizacije zato što Bošnjacima nije potrebna saradnja Srba i Hrvata”, kaže Les.

Osvrćući se na uticaj stranog fgaktora u BiH, Les je napomenuo da nema sumnje da je Zapad bio dominantni spoljni akter u protekle dvije decenije.

“Kad kažem Zapad mislim prvenstveno na koaliciju SAD sa Evropljanima, ali uticaj Zapada i zapadnih zemalja se sve više smanjuje u BiH, a to otvara prostor za ulazak drugih aktera i tu mislim na Rusiju i Tursku”, istakao je Les.

Prema njegovim riječima, naročito se ta mogućnost otvara jer određeni politički igrači pokušavaju da koriste uticaj tih zemlja kako bi proširili svoj uticaj i moć.

“Bošnjaci sve aktivnije pokušavaju da dovedu Tursku i iskoriste njenu moć na ovom prostoru. Prvenstveni razlog za to je da su njihovi tradicionalni zaštitnici SAD i Zapad sve manje prisutni u ovom regionu”, rekao je Les.

Govoreći o evropskim integracijama BiH, Les je napomenuo da ne vjeruje da postoji taj proces, osim u formalnoj birokratskoj terminologiji.

“U političkom smislu proces proširenja EU je praktično završen. To je i zvanično maltene potvrđeno prošle godine na Samitu evropskih zemlja u Sofiji kada je francuski predsjednik Manuel Makron jasno stavio do znanja svoj stav da je proces proširenja EU samo oslabio Uniju i da neće biti njenog proširenja sve dok ona ne prevaziđe svoje unutrašnje probleme. Ne vidim ni izbliza da će se to desiti u neko dogledno vrijeme”, ocijenio je Les.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa sve češćim dovođenjem u vezu puta ka EU sa članstvom u NATO-u, Les je rekao da se ti procesi formalno vode na različitim šinama.

“Teoretski se moguće priključiti NATO-u, a ne EU i obrnuto. Besmisleno je povezivati proces pridruživanja EU sa procesom članstva u NATO-u u okolnostima kada se proces pridruživanja EU ne dešava”, naglasio je Les.

On je istakao da Balkan predstavlja prostor na kome je došlo je do nesaglasnosti različitih etničkih zajednica i da se u tom prostoru nalaze BiH, Kosovo i Makedonija gdje svaka od etničkih grupacija pokušava da izmjeni političku i etničku situaciju prema onome što njima odgovara.

“Element svega toga je uloga nadzornika koju igra međunarodna zajednica na svim prostorima koje ste pomenuli. Politika Zapada je da se zacementiraju granice koje su države naslijedile od bivše Јugoslavije. Pritom se opiru ambicijama za separatizam i reviziju tih granica. Zapad je veoma svjestan da ukoliko bilo šta uradi na jednom od ovih mjesta to imati posljedice i implikacije na ostala područja”, ocijenio je Les.

Prema njegovim riječima, to je u najskorije vrijeme viđeno u debati u vezi sa tim da li dozvoliti ili ne podjelu Kosova.

“Na taj prijedlog je određeni broj zapadnih vlada veoma oštro reagovao zato što su zabrinuti da bilo šta što se dogodi na Kosovu može da predstavlja presedan za ono što će se kasnije događati u BiH i Makedoniji”, kaže Les.

Govoreći o svojoj ranijoj procjeni da će se ove godine Balkan suočiti sa velikim turbulencijama, Les je napomenuo da to očekuje zato što uloga policajca koju su igrali EU i SAD već polako opada.

“SAD se nalaze u unutrašnjem kulturnom ratu, a EU u stanju duboke i sve dublje krize. Posljedica toga je da se na Balkanu javlja praznina za nove snage. Najnestabilniji dio regiona je Kosovo koje pokušava da promijeni svoj status i dovrši proces pune nezavisnosti. Ta situacija upravo dolazi do svog krajnjeg ishodišta. Ne mogu da kažem da će oni taj proces dovršiti u 2019. godini, ali budućnost regiona će zavisiti od onoga što se dogodi na Kosovu, bilo ove godine ili u budućnosti”, naglasio je Les.

Na pitanje da li je moguća promjena granica na Balkanu, Les je odgovorio da se on ne zalaže za to i podjelu država po nacionalnim, odnosno etničkim linijama, ali ono što priznaje i vidi je očigledna tendencija određenih nacija i naroda u regionu da dovedu do stvaranja nacionalnih država.

“Plašim se da je taj proces nezaustavljiv i to predstavlja političku dilemu za Zapad – da li nastaviti staru politiku stabilizacije putem integracije ili da prizanaju da je ovoj politici istekao rok i kuda se kreću događaji na Balkanu. Ako to priznaju preostaje im da vide da li mogu da iskontrolišu ono što već ne mogu da zaustave tako što će pokušati da upravljaju procesom formiranja nacionalnih država u regionu”, rekao je Les.

Britanski ekspert dodaje da bi u tom slučaju apsolutni prioritet morao da bude izbjegavanje bilo kakvih sukoba u regionu.

“Alternativa tome da se oni uključe i da probaju da vode taj proces je da se taj proces prepusti domaćim igračima, pa možda i nacionalistima, što bi uvećalo opasnost da proces izmakne kontroli”, kaže Les.

On je naglasio da je Rusija prisutna na Balkanu zajedno sa mnogim drugim međunarodnim akterima među kojima su najistaknutiji EU, SAD, Kina i Turska.

“Srbi u regionu pokušavaju da uspostave bolje odnose sa Rusijom iz prosotog razloga što i ona igra neku ulogu na Balkanu, ali Rusija ovdje prvenstveno ima uticaj i mogućnost uticaja zato što je došlo do određene praznine u uticaju koji su nekada imale zapadne sile”, objasnio je Les.

Govoreći o opasnosti od eventualnog izbijanja sukoba na balkanskom području, Les je ocijenio da bi okidač za njih moglo da bude zvanično proglašenje nezavisnoisti neke od strana bilo da su to Albanci na Kosovu, Srbi ili Hrvati u BiH ili Albanci u Makedoniji.

“Opasnost je da bi Makedonci u Makedoniji ili Bošnjaci u BiH pokušali da se odupru težnji ka nezavisnošću nekih od etničkih grupa. Iako priznajem da postoji opasnost od sukoba nije vjerovatno da bi mogao da bude onih razmjera koji smo vidjeli početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Prije vidim opasnost od izdvojenih sukoba i incidenata u određenim kriznim mjestima ili žarištima kao što su Skoplje u Makedoniji ili Mostar i Brčko u BiH”, smatra Les.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime