kovacevic

“Samo oni koji učitavaju značenja kojih nema, mogu taj dokument tumačiti na način kako tumače, a to je da je Srpska pristala na NATO put BiH. Principi su pisani književnim jezikom, srpskim i tu nema mogućnosti literarnog tumačenja. Politički akt se ne može tumačiti slobodno kao književno umjetničko djelo”, naglasio je profesor Kovačević.

On je pojasnio da se književno ili literarno tumačenje ne može primijeniti na politički dokument, jer je to neprimjereno s obzirom da se ti dokumenti čitaju onako kako piše.

“Literarno tumačenje političkog jezika bilo bi zlonamjerno, jer politički dokument se čita a ne tumači. Svako onaj ko poznaje srpski jezik može jasno vidjeti šta u principima piše. Bilo bi veoma interesantno da oni koji tvrde da u tom dokumentu ima to što nema da napišu na osnovu čega to tvrde. Neka izvuku taj dio iz samih principa koji će onda jezički stručnjaci, sudski vještaci jasno definisati da li se tako može tumačiti ili ne može”, naglasio je Kovačević.

U suprotnom, kaže on, to proizvoljno tumačenje je više politikantsko nego političko.

U tački tri sporazuma za formiranje vlasti na nivou BiH, koji su 5. avgusta potpisali lideri SNSD-a, HDZ-a i SDA Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, doslovno se navodi da je “potrebno nastaviti integracione procese u skladu sa Ustavom i zakonima, usklađujući stavove i interese svih nivoa vlasti u BiH”.

“Potvrditi opredjeljenje za unapređenje odnosa sa NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom BiH. Sve aktivnosti u ovom smislu sprovode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za sprovođenje spoljne politike”, navodi se u tački tri ovog političkog dokumenta.

Prema ovom dokumnetu, Komisija za NATO integracije BiH sarađivaće sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjedništva BiH i Savjeta ministara.