U moru poznatih činjenica koje potvrđuju kurs američke spoljne politike, specijalni izaslanik predsjednika SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar u obraćanju ispred Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa ipak je obznanio i nešto o čemu se do sada moglo samo nagađati.

Kesić je naveo da je na pitanja članova Komiteta o situaciji u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, Eskobar odgovorio da je ona pod kontrolom Vašingtona – u slučaju Republike Srpske preko opozicije, a u slučaju Crne Gore preko Vlade direktno.

– Više od iznesenih činjenica zapanjuje spremnost gospodina Eskobara da to javno potvrdi – rekao je Kesić za Sputnjik.

Vlada Crne Gore čeka odobrenja Vašingtona

– Iako je Eskobar izbjegao da imenuje političke aktere sa kojima je komunicirao u Republici Srpskoj, jasno da je riječ o opoziciji. Takođe, on je pred Kongresom rekao i da se Vlada Crne Gore obavezala da svako ime koje treba da bude postavljeno na neku funkciju mora imati saglasnost Amerike. Znači, prije nego se završi postavljanje funkcionera od strane Vlade, imena se šalju u Vašington. Na žalost, on je svojom izjavom potvrdio da postoje takvi političari koji i dalje sarađuju sa Stejt departmentom – rekao je Kesić.

Kada je riječ o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbiji, Eskobar je ponovio da SAD podržavaju “Otvoreni Balkan” i da ne smatra da ova inicijativa isključuje tzv. Berlinski proces, te da da obje mogu istovremeno da se implementiraju.

Pitanje na koje nije htio direktno da odgovori, kaže Kesić, a tiče se Srbije jeste sudbina kancelarije američke Finansijske korporacije za međunarodni razvoj.

– Eskobar je rekao da Stejt department podržava i želi da DFC ima veću ulogu, ali nije htio da se izjašnjava oko dešavanja iza scene gdje se vodi borba između Ministarstva finansija koje DFC smatra nepotrebnim i Stejt departmenta koji u ovoj kancelariji u Beogradu vidi ključni alat za uticaj na odluke koje se donose na prostoru zapadnog Balkana – naveo je Kesić.

Dodik prvi na listi kritika

Iako je, prema riječima Kesića, izbjegao da odgovori na pitanje da li će se koristiti sankcije u kontekstu procesa rješavanja pitanja Izbornog zakona u BiH, Eskobar nije krio namjeru da će kurs SAD biti agresivan, iznoseći lično iskustvo koje ima sa sankcijama, pogotovo na Balkanu.

– On je rekao da sankcije uspješno mijenjaju ponašanje političara i pojedinačnih funkcionera, i da su najefikasnije one usmjerene protiv pojedinaca. Sve ovo govori da gospodin Eskobar i dalje ima majnset iz devedesetih godina, i misli da će Amerika, pod prijetnjama sankcijama, i dalje moći da utiče na značajne odluke koje moraju da se donose na zapadnom Balkanu. Iz svega, jasno je da će ova administracija sve više koristiti sankcije zbog čega je i imenovala novog kooordinatora za sankcije u Stejt departmentu, i da će, što se tiče zapadnog Balkana, sankcije biti usmjerene ka pojedinačnim političarima i političkim funkcionerima – rekao je Kesić.

Kao prvi kandidat nametnuo se Dodik koji je, prema Kesićevim riječima, bio glavna meta kritike specijalnog izaslanika predsjednika SAD za zapadni Balkan.

– Na prvom mjestu se našao Milorad Dodik, a takođe u kontekstu BiH i pitanja procesa vezanog za donošenje Izbornog zakona, otvorila se mogućnost za donošenje sankcija i protiv Čovića ili Izetbegovića, a možda i obojice. Kritike su dalje pretrpjeli EU zato što neće da ubrza proces članstva za zemlje zapadnog Balkana, zatim Rusija i Kina, i na kraju Bugarska jer blokira evropski put Sjeverne Makedonije – naveo je Kesić.

“Eskobar je čovjek predrasuda”

Kesić dodaje da je prvi put Kina zamijenila mjesto Rusije u količini kritike iznesene na račun malignog uticaja koji SAD prepoznaju u “pokvarenim ekonomskim i energetskim potezima”. Rusija je, kaže, standardno figurirala kao “faktor destabilizacije regije”.

Sumirajući današnje izlaganje Eskobara, Kesić kaže da, izuzev pomenutih značajnih detalja, u suštini nije ništa novo najavio, već samo potvrdilo ono što znamo – da SAD žele da podrže inicijativu EU koja ima najveću ulogu i odgovornost za rješavanje problema na zapadnom Balkanu, ali da su Amerikanci tu i da žele da budu od koristi.

Analizirajući Gabrijela Eskobara sa jedne i Metjua Palmera sa druge strane, Kesić navodi da postoje nepremostive razlike.

– Palmer je mnogo bolje upućen u trenutnu situaciju, komforniji je sa činjenicama i nudi dublju analizu. Eskobar ima predrasude. Za njega su najvažnije stvari one gdje je on bio lično uključen – obaranje Miloševića, podrška opoziciji i donošenje sankcija prema Srbiji. Takođe, ne treba zaboraviti ni njegov angažman u proglašenju nezavisnosti Crne Gore. On je fokusiran na te tačke, smatrajući ih najvećim uspjesima spoljne američke politike, ali u ovakvim okolnostima to neće donijeti veliku korist SAD. Palmer ima bolji uvid u sadašnje stanje i činjenice i svakako da Eskobaru treba vrijeme da dostigne taj nivo – kaže Kesić.

Na pitanje kakav bi zapadni Balkan trebalo da bude po mjeri i ukusu nove administracije SAD, Kesić kratko odgovara:

– Onaj u kojem bi svi lideri primali naloge od Vašingtona – kaže i dodaje:

– Iako se svijet mijenja, oni bi na taj način ostvarili cilj da preko malih zemalja i neodlučnih političkih lidera imaju mnogo veći uticaj nego što imaju trenutno.