Karan je rekao da je prvi put vitalni nacionalni interes entiteta dobio sadašnju dimenziju koja prevazilazi sve dosadašnje upotrebe tog mehanizma i objašnjenja šta on u osnovi znači, te mu daje ustavnu potvrdu u suštinskom smislu.

– Ovo je definitivno najbolja afirmacija entiteta kao primarnog nosioca suvereniteta u BiH. Ovo će dugoročno biti jedna od najznačajnijih odluka i slučaj upotrebe ovog ustavnog mehanizma u posljednjih 25 godina u BiH – naglasio je Karan.

On je istakao da je posljednja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana nakon što je Dodik u Predsjedništvu BiH upotrijebio specifičan mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa entiteta.

– Sjednica Narodne skupštine obilježena je sa dva ključna i dominantna aspekta od kojih je jedan ogroman i u budućnosti će postati sve značajniji. Došlo je do vrhunske afirmacije ustavno-pravne pozicije, mjesta i uloge izuzetnog mehanizma zaštite vitalnog interesa entiteta. Nikada u dosadašnjoj praksi, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, zaštita vitalnog interesa entiteta nije dobila ovu dimenziju – kaže Karan.

On je dodao da je prvi put u ustavnoj praksi ovaj mehanizam dobio i drugu dimenziju, jer Ustav BiH nije jasno definisao šta je vitalni nacionalni interes entiteta.

– Njega je stvarala ustavna praksa, ali ona se do sada svodila na vrlo usku primjenu i tumačenje vitalnog nacionalnog interesa entiteta koja se odnosila na konkretnu odluku ili akt koji je donosilo Predsjedništvo da bi bio pokrenut takav mehanizam. Ovdje se radi o tome da je pokrenut mimo konkretne odluke koja može biti predmet vitalnog nacionalnog interesa entiteta. Od sada u svakoj situaciji treba uvesti praksu, o kojoj je Dodik govorio na sjednici, te svaki puta kada srpski ili bilo koji član Predsjedništva BiH bude preglasan u pitanjima za koja Ustav podrazumijeva konsenzus smatrati da je povrijeđen vitalni nacionalni interes entiteta – naglasio je Karan.

On je rekao da je Dodik prvi put izdigao ovaj mehanizam na nivo koji mu pripada.

– Situacija da Narodna skupština Republike Srpske donosi konačne odluke, ne samo za nivo Predsjedništva BiH, pokazuje ko je ključni, primarni i generički nosilac suvereniteta u BiH. To su entiteti, njihovi građani i konstitutivni narodi – istakao je Karan.

Prema njegovim riječima, to je vrhunska afirmacija primarnih nosilaca suvereniteta u BiH koji su dali izvedeni suverenitet BiH.

– Ovo daje pravu dimenziju strukture BiH kao posebno složene i specifične državne zajednice federalnog karaketara i specifično ustavno-pravno mjesto entiteta u takvoj ustavnoj strukturi – kaže Karan.

On je rekao da će vrijeme pokazati značaj afirmacije i posebnog ustavno-pravnog otklona zaštite vitalnog nacionalnog interesa entiteta.

– Svaki budući srpski član Predsjedništva BiH mora pokretati mehanizam za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa entiteta u svakoj situaciji kada bude preglasan o pitanjima koja su Ustavom i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH definisana da se mogu donijeti konsenzusom. Podsjećam da je konsenzus bazni princip na kojem počiva BiH uz paritet u stvaranju zajedničkih institucija – napomenuo je Karan.

On je podsjetio da postoji i mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa kroz entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Međutim, ono je u odnosu na ovu situaciju djelimično suženo, prije svega, zbog toga što to radi 14 poslanika iz Srpske. Ovdje je snaga zaštite u tome što je ona institucionalno smještena u Narodnu skupštinu koja je predstavnik naroda”, pojasnio je Karan.

Prema njegovim riječima, zasjedanje Narodne skupštine pokazalo je i demonstraciju političke nekulture i zloupotrebe predstavničke demokratije.

– Zloupotreba je manifestovana u procesnom i proceduralnom aspektu. Narodna skupština hitno mora razmisliti o svojim procedurama i Poslovniku koji se zloupotrebljava na formalan način. Kada je ulaženo u dozvoljenu parlamentarnu diskusiju, ulazilo se i u kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda svih onih koji su to slušali, ne samo onih unutar Narodne skupštine nego svih onih koji su to pratili i putem malih ekrana. U tom smislu je prekoračena i zloupotrebljena demokratija i direktno su narušavana prava onih koji su to slušali jer su iznošene lične uvrede – rekao je Karan.

On je ocijenio da je to je dio političke nekulture ili kulture, koja se vremenom mora stvarati.

– Najpogubnije za one koji su pokazali političku nekulturu i zloupotijebili i vulgarizovali parlamentarnu demokratiju je to što nisu shvatili dugoročni značaj pitanja koje je pokrenuto za Srpsku i njene institucije, a posebno najvažnije institucije kao što je Narodna skupština – zaključio je Karan.