– Ne vjerujem da danas imamo bilo kojih likova koji su heroji u svim aspektima u svojim životima – rekao je Farhadi u onlajn razgovoru poslije projekcije njegovog filma “Heroj” druge večeri festivala “Kustendorf”.

Prema njegovim riječimna, postoje ljude koji nam nisu bliski ali mogu postati naši heroji, kao što je to slučaj sa preminulima, “koji postaju naši heroji jer ih ne možemo kritikovati”.

– Danas nema više pravih heroja. Imamo jednodnevne heroje koji su to postali putem društvenih medija, ali nema heroja koji bi nam bili ideal, da usmjeravamo život prema onome što rade. To više ne biva – ocijenio je Farhadi.

Iranski sineasta kaže da su najbliži herojima članovi porodice ili prijatelji u nekim aspektima života, “ali oni ne mogu biti heroji svima i u svim aspektima”.

Upitan kako gleda na stvaraoce koji gaje “Farhadijev stil”, reditelj je odgovorio: “Ne mogu reći zašto drugi to žele. Lično znam šta volim i zašto nešto radim”.

Autor ovjenčan sa dva Oskara za najbolji strani film za “Razvod” (2011) i “Trgovca” (2016) i Gran prijem u Kanu za “Heroja” (2021) rekao je da ga u stvaranju “privlači svakodnevni život i u njemu drame”.

– U istoriji kinematografije postoje mnoge drame u kojima se ne osjećaju stvarni ljudski životi, i filmovi koji su veoma realistični ali nemaju dramu. U svojim filmovima pokušavam da spojim te dvije stvari zajedno – rekao je Farhadi.

Prema njegovim riječima, u filmovima naglašava da se drame dešavaju u svakodnevnom životu u malim stvarima koje se čine nevažnim.

– Male greške svakodnevnih života prave krize i drame. U “Heroju” nekoliko pogrešnih rečenica stvara dramu. Takav je u suštini život. Većina drama u našim životima je zbog malih, a ne velikih grešaka – naveo je reditelj.

Pomenuvši da je nekad slika predstavljala magiju za obične ljude, Farhadi je ocijenio da se danas sa slikama suočavamo čitav život i da sada u njima nema ništa magično.

Farhadi je, između ostalog, pomenuo da su mu uzori mnogi reditelji iz Irana, stvaraoci zlatnog doba italijanskog filma poput Vitorija De Sike i Federika Felinija, zatim američki sineasti sedamdesetih kao Sindi Lumet i Martin Skorseze, ali i francuski novi talas.

Upitan da li bi režirao serije, Farhadi je odgovorio da u nekima ima magije, ali da još uvijek želi da pravi filmove jer ga interesuje pripovedanje u dvočasovnim okvirima. Od serija koje gleda često sa porodicom izdvojio je “Černobil” i “Krunu”.

Farhadi je rekao da trenutno radi na scenariju što će potrajati do sljedeće godine, kada će odlučiti da li će ga pretvoriti u film.

– Nadam se da ću doći ponovo (na Mećavnik) – poručio je na kraju reditelj koji je bio gost “Kustendorfa” 2014. godine.