Dodik je rekao da postoje tri osnovna elementa za Republiku Srpsku na kojima se zasniva viđenje budućnosti, a to je pokušaj da se vrati na izvorni Dejton ili ono što se zove “slovo Dejtona”, da se ne ide dalje u centralizaciju i smanjenje nadležnosti Srpske, te da su jedini koji su pozvani da razgovaraju o BiH dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

On je rekao da o tom papiru još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali da će razgovarati u nekom trenutku.

Dodik je naglasio da je na nekim sastancima sa ljudima iz EU razgovarano na sličan način o onome ono što se našlo u tom dokumentu.

Rekao je da je aktuelna priča o raznim non-pejperima i da neki izvan BiH o tome već nesumnjivo razgovaraju, kao i da priča da je BiH neuspješna zemlja nije samo stav ljudi u Republici Srpskoj, nego i nekih drugih zemalja.

Dodik je naveo da to treba posmatrati u smislu neuspjeha proširenja EU, gdje postoje značajni faktori koji ne žele da se EU više širi, te ocijenio da se sada vidi da mnogi govore da evropski put BiH ka EU nije izvjestan, zbog čega treba gledati šta onda činiti u BiH.

Podsjetio je da je Republika Srpska protiv ovakve BiH, građene na bazi rušenja Dejtonskog sporazuma sa ciljem da bude unitarna, gdje je pokušano proteklih 25 godina da se vlada tako što se donose zakoni, kao što je radio visoki predstavnik.

– To su sastavni dijelovi onoga što smo mi uporno govorili i stavili smo na papir da skrenemo pažnju. I ako je moguće da treba kao civilizovani narodi da se sastanemo i da razgovaramo na koji način bi eventualno ta priča o mirnom razlazu mogla da bude politička opcija – rekao je Dodik za beogradsku televiziju K1.

Dodik je istakao da je gotovo nemoguće odvojiti slučajeve Kosova i Metohije i BiH, te ocijenio da su razgovori Beograda i Prištine svakako važni, ali mora da bude obuhvaćeno i ono što je pozicija Republike Srpske.

– Nemoguće je institirati da Kosovo neko smatra nezavisnom zemljom ili želi da ga napravi nezavisnom zemljom, a Republika Srpska treba da ćuti i da ništa ne radi. O tome treba da se razgovara – naglasio je Dodik.

Komentarišući oštre kritike visokog predstavnika u BiH Valentina Incka upućene njemu zbog izjava o nefunkcionalnosti BiH i da li je u startu njegova ideja o mirnom razlazu odbačena i blokirana, Dodik je rekao da je odbačena od onih koji pokušavaju da naprave nešto drugo mimo težnji i stavova Srpske.

Prema njegovim riječima, u BiH postoje dva konstitutivna naroda koji su protiv takvih rješenja, a postoje međunarodna zajednica i Bošnjaci koji hoće ovakvu BiH.

Uz ocjenu da je BiH u stanju hronične smrti, Dodik je rekao da je sve više ljudi koji govore o tome, a kao primjer naveo je Sloveniju, kao i neke ljude iz Njemačke i Francsuke sa kojima je razgovarao, pa i /iz američke/ administracije.

Komentarišući to što ga Incko optužuje za secesionističke stavove kada je BiH u teškoj situaciji zbog korona virusa i da koči reforme, Dodik je rekao da se u BiH živi u atmosferi gotovo nepodnošljive politike.

Dodao je da Srpska u BiH živi u atmosferi koja je isključiva i koja traži da te reforme koje oni dogovaraju, slijedi i prati, a one su izmjena onoga što je u Dejtonskom sporazumu rečeno.

– Treba da prihvatim da se ukine policija Republike Srpske i prenese na nivo BiH, da se ukine obrazovanje, kao i da se PIO prenese na BiH, da sve mora biti u Sarajevu… da prestaje Republika Srpska? Ta njihova BiH apsolutno nije funkcionalna, a ona koja je napisana u Dejtonu ne postoji, zbog izmjena Dejtona od strane visokih predstavnika – rekao je Dodik.

Dodik je naveo da je ono što je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko govorio u Savjetu bezbjednosti UN znak da visoki predstavnik treba da nestane i da ne treba da postoji.

Odgovarajući na pitanje da li misli da bi bez prisustva stranaca i međunarodne zajednice BiH bila bliže funckionalnoj državi ili potpunom raspadu, Dodik je rekao da u BiH nisu ni pokušali da se sami dogovore, jer je prisustvo stranaca napravilo potpunog bolesnika od BiH.

Dodik je dodao da su jedni stranci odlazili, a novi koji su dolazili pokušavali su da prave isto ono što se pokušava od 1995. godine, odnosno što više razgraditi Republiku Srpsku, ojačati BiH i to je suština svega.

Prema njegovim riječima, da bi neko bio izabran za visokog predstavnika moraju da budu saglasne strane potpisnice Aneksa 10, među kojima je u Republika Srpska, Srbija, Hrvatska, FBiH i “neka BiH”, a to se nikad nije desilo.

– Incko je tu ubačen. On je nelegitiman, nelegalan i pokušava da napravi i sprovede ono što žele neki centri, koji su se zalagali za BiH, da nameće rješenja – rekao je Dodik, te ocijenio da osim Srba, misli da ni Hrvati ne prihvataju Incka, što je sasvim dovoljno da se ljudi zapitaju šta on radi u BiH.

Dodik je naveo da se dogovara sa Hrvatima u BiH, te ocijenio da su i Bošnjaci nezadovoljni Inckom, jer on nema snage i nemoćan je da bilo šta uradi, te da je “upokojen” i samo prijeti.

On je istakao da odluku o visokom predstanviku ne donose strane iz Aneksa 10, nego neki izmješteni centar moći, kao Savjet za implementaciju mira /PIK/, te da se zbog toga Incko osjeća lagodno i stalo mu je šta kaže za njega SAD i EU, a ne oni koji bi trebalo da odlučuju i kojima treba da podnese izvještaj, što nikada nije učinio.

Odgovarajući na pitanje da li misli da bi se situacija iz bilo kojeg non-pejpera po kojem bi se nešto radilo odrazila i na Kosovo i Metohiju, Dodik je rekao da zagovara da se to posmatra na isti način.

Dodik je ocijenio da je očigledno da jugoslovenski raspad još nije gotov i da u tom pogledu treba da se završi.

On je rekao da Amerikanci misle da treba da naprave unitarnu BiH i da je nezavisno Kosovo za njih završeno, a s druge strane, što se tiče granica, Dodik kaže da postoji granica između Republike Srpske i FBiH.

– Mi nismo da se ona mijenja. Ona samo treba da se pojača u smislu tih državnih nadležnosti. To je nešto što mi ne krijemo. Cjelovitog rješenja nema dok se to ne riješi, a to je svakako i situacija oko Republike Srpske i njenog položaja – zaključio je Dodik.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime