“Permanentna kriza i bavljenje istim statusnim pitanjima zbog upornih nasrtaja na ustavne nadležnosti Republike Srpske oduzimaju nam energiju za provođenje važnih redovnih poslova i reformskih aktivnosti i nepovratno uništavaju nadu da BiH može opstati na bazi ravnopravnosti svih naroda ili međusobnom uvažavanju”, rekla je Cvijanovićeva na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
Ona je istakla da najavljene apelacije u vezi sa Zakonom o stvarnim pravima ili one koje se odnose na ime Republike Srpske upućuju na novu krizu ili bolje reći krizu bez kraja, te da je zato važno da institucije Srpske imaju jasan odgovor.
Predsjednik Republike je u uvodnom izlaganju naglasila da BiH ne počiva na dogovoru, međusobnom uvažavanju i saradnji, već na pokušajima da se volja jednog naroda nametne svima ostalima uz pomoć stranih državljana.
Cvijanovićeva je ukazala da bez pravne sigurnosti i pravnih, umjesto političkih odluka pravosuđa, ne može biti uspostavljen stabilan i uređen sistem.
“Govoriti o principu vladavine prava, koji je jedna od najvažnijih tekovina Evropske unije, ali i savremene civilizacije uopšte, a istovremeno derogirati najviši pravni akt zemlje, naprosto nije moguće”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je kao predsjednik Republike Srpske bila dužna da sazove sastanak predstavnika institucija i svih političkih partija da čuje njihovo mišljenje s obzirom da je i ova odluka Ustavnog suda nedosljedna i antiustavna.
Cvijanovićeva je rekla da se u normalnoj državi, u kojoj Ustavni sud funkcioniše u normalnom sastavu i koji normalno djeluje u okviru Ustava štiteći ustavnost, ne postavlja se pitanje provođenja njegovih odluka.
“Ali, u državi u kojoj jedan politički funkcioner, poput Bakira Izetbegovića, priznaje da je Ustavni sud poluga bošnjačke politike i velikodušno ‘nudi’ da se on, bošnjački političar, odrekne ovog suda, u zamjenu za to da se Republika Srpska odrekne mehanizma entitetskog glasanja je brutalno ruganje i sudovanju i Ustavu. Brutalno je i ćutanje međunarodnog faktora u BiH na takvo opasno prisvajanje Ustavnog suda kao političkog instrumenta jednog etniciteta ili jedne političke partije”, ukazala je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je Republika Srpska navikla da strani predstavnici, u svojoj pristrasnosti, uporno ćute na sve što radi bošnjačka politika i uporno galame na sve što radi Republika Srpska i zato je BiH danas država u kojoj stoluje nepovjerenje jednih prema drugima, ali i nepovjerenje Srba, a sve više i Hrvata prema namjerama međunarodnog faktora.
“Da li su to stvari koje treba mijenjati – bilo da je riječ o realnoj slici ili percepciji? U svakom slučaju treba, ali to podrazumijeva iskren dijalog, kojeg nikad nije bilo, a da li će ga biti ne zavisi od nas, već od bošnjačkih političara i stranih predstavnika”, poručila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da BiH nimalo neće pomoći to što se duboki problemi individualizuju i personalizuju, umjesto da se liječe uzroci, niti će joj pomoći to što se nameće stav da je reforma samo ono što podrazumijeva prenos nadležnosti, umjesto da se tretira suština.
“I mi bismo voljeli da živimo u ambijentu u kojem se odluke sudova poštuju i u kojem bi građani i Republike Srpske i FBiH uživali pravnu sigurnost. Za to je potrebno da sudovi rade u okviru Ustava i zakona, a ne da donose neustavne odluke ili da budu pod uticajem domaće ili strane politike”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su devijacije prisutne ne samo u pogledu Ustavnog suda BiH, već i u okviru redovnog pravosuđa.
Cvijanovićeva je rekla da je zemlja u kojoj je moguće da se neki domaći političar ili strani ambasador raspituje o statusu nekog predmeta ili čak traži da se pokrene postupak protiv nekoga, osuđena je na propast, kao što je osuđen na propast i angažman strane politike kojom se brani takvo stanje.
Prema njenim riječima, država u kojoj se za ista djela ratnog zločina pripadnicima jednog naroda sudilo po blažem zakonu iz SFRJ koji je i bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a pripadnicima drugog naroda po drugom, strožem i donesenom godinama nakon završetka rata, njegovom retoraktivnom primjenom, pokazuje ambis pravosuđa.
“Kad sam o tome razgovarala sa međunarodnim predstavnicima nakon takve višegodišnje nakaradne prakse, rekli su mi: ‘Pa, evo pravljamo to sad’. Da, a šta je sa onima prema kojima je ta šteta retroaktivnom primjenoim zakona učinjena, a koja nije popravljena”, upitala je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da je takvo eksperimentalno i politički motivisano pravosuđe nanijelo nemjerljivu štetu odnosima između naroda u BiH, ugledu međunarodnog faktora u BiH i kredibilnosti same BiH.
Podsjetivši na strukturalni dijalog za reformu pravosuđa pokrenutog na inicijativu Evropske unije prije 10 godina, Cvijanoviće je rekla da je ona obustavljena jer su tako željeli SDA i OHR koji ih podržava.
Ona je navela da je razlog za degradaciju, a potom i potpunu obustavu ovog procesa ništa drugo do obična manipulacija – namjera da se, tobože, u ime zaštite države, ustvari zaštiti cijeli korpus nepravnih rješenja nametnutih od visokih predstavnika koji su uspostavili pravosudni sistem mimo Ustava BiH.
“Kad kažemo da je nešto neustavno, onda smo optuženi da smo rušitelji države. Kad kažemo da želimo to nepravno i neustavno da reformišemo da bi bilo uvedeno u pravno i ustavno, opet smo navodni rušitelji države jer to ne žele OHR i SDA. Kad kažemo da EU treba da bude hrabrija i da u ovoj državi insistira na onim rješenjima koja imaju u svojim državama, a ne da brane ono što je eksperimentalni hibrid, ili kad kažemo da želimo da se primjenjuje mehanizam koordinacije, na kojem su i oni insistirali, a bošnjačke partije uporno žele da ga zaobiđu, onda nas optuže da smo protiv evopskih integracija”, konstatovala je predsjednik Srpske.
Ona je naglasila da je za evropske integracije više od mnogih političara koji ponavljaju isprazne floskule po međunarodnim sećijama i ispraznim forumima, te da zna da za to treba zasukati rukave i provoditi teške, ali pravedne reforme, koje imaju jasan, a ne skriveni cilj.
“Nažalost, dosadašnje su služile više centralizaciji nego jačanju naših kapaciteta za izazove koje podrazumijeva članstvo u EU. Funkcionalnost države se obezbjeđuje političkom voljom, a ne nasilnim razvlašćivanjem. Mi smo zainteresovani za mir, stabilnost i očuvanje nadležnosti i ustavnog kapaciteta Republike Srpske. To je okvir naše politike. BiH u kojoj je moguće istovremeno ostvariti interes svakog naroda, entiteta. BiH za nas nije sporna”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da su sporna otimanja nadležnosti koja se dešavaju pod plaštom navodnog pravljenja funkcionalnije države, a u suštini, ona je zbog takvih intervencija u sve gorem stanju i sve bolesnija.
“Prostor za popravljanje ovakve atmosfere postoji ali nije teško pretpostaviti da će bošnjački političari ostati nespremni da tu šansu iskoriste sve dok znaju da se mogu oslanjati na strance – bilo da je riječ o OHR-u, koji se već odavno doživljava kao pravni odjel SDA ili stranih sudija u Ustavnom sudu BiH koji predstavljaju mašinu za preglasavanje u korist političkih ambicija SDA i pravljenja unitarne BiH, protiv koje su dva od tri konstitutivna naroda”, rekla je Cvijanovićeva.
Na kraju uvodnog izlaganja Cvijanovićeva je rekla da je Narodna skupština srce demokratskog, političkog i institucionalnog života Republike Srpske i vjeruje da će ona, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, zaštititi interes Republike Srpske.
