Prečesto svjedočimo naslovima: “Opet je inspekcija u prodavnici, pronašla hranu nedozvoljeno modifikovanu hemikalijama i naložila vlasniku da je sa polica povuče”. Hemikalije koje boje namirnice, produžavaj“ im vijek trajanja, daju željene mirise… trikovi su, kojima zarad profita, a na štetu zdravlja konzumenata, pribjegavaju proizvođači i trgovci.

Uz to, zbog nedovoljne proizvodnje stočne hrane, od prije četiri godine, dozvoljen uvoz genetski modifikovane, prvenstveno soje! I umjesto da potrošače štiti jasna deklaracija o sadržaju genetski modifikovanih organizama u svakom proizvodu, dobili smo prve “NON GMO” sertifikate.

– Danas imamo dvije vrste smjernica koje regulišu način proizvodnje i način kontrole proizvodnje onih proizvoda koji se označavaju bez GMO i, naravno, drugu vrstu smjernica koja definiše način označavanja takvih proizvoda i takve hrane – navodi Džemil Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Zemlje Unije imaju oko 10.000 sertifikovanih “NON GMO” proizvoda. Mi, u BiH tek dva! Biljno ulje Bimal i jaja proizvedena na farmi kompanije Bingo. Proizvođači zadovoljni! Organska proizvodnja im je kažu od početka, bila primat. No, sada su dobili mogućnost da to i potrošačima dokažu.

– Obilježavanjem proizvoda potrošačima se daje mogućnost izbora – kaže Nataša Pucar, direktorka korporativnih komunikacija kompanije Bimal.

Put da njihovim stopama krenu, utrli su i za ostale zainteresovane proizvođače, već uključene u projekat “Dunav soja”. Potrebno je samo da zadovolje evropske standarde organske proizvodnje. Upravo takvoj proizvodnji hrane, kroz podsticajne mjere, pažnju poklanja Vlada Srpske, koja je zajedno sa ostalim nivoima vlasti učestvovala i u ovom projektu.

– Učestvovali smo na način da smo dodatnih 15 odsto sredstava obezbjeđivali onim proizvođačima koji su bili uključeni u projekat “Dunav soja”  i to je rezultiralo povećanjem proizvodnje pod sojom. Već smo prešli 4.000 hektara u Srpskoj – ističe ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Boris Pašalić.

Pa iako je proizvodnja organske soje posljednjih godina u Srpskoj i cijeloj BiH utrostručena, ipak su potrebe i do pet puta veće od proizvodnje. Onu koja nedostaje zadovoljavaju uvozom genetski modifikovane iz, prvenstveno Brazila i Argentine. Sojina sačma onda završava u mesnim prerađevinama i mliječnim proizvodima. No, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH u tehničkom mandatu Mirko Šarović uvjerava, kako je i to u skladu sa evropskim standardima.

– U svakoj zemlji obaveza je da se označavaju proizvodi koji sadrže preko 0,9 odsto GMO supstance, ali nemaju pravila da označavaju proizvode ispod ovog iznosa, što znači da postoji velika vjerovatnoća da koristimo proizvode koji sadrže do 0,9 odsto – kaže Šarović.

U Centru za životnu sredinu, iz kojeg kontinuirano upozoravaju na štetnost GMO, pozdravljaju smjernice kreirane u okviru “Dunav soja” inicijative.

– Ponovo podsjećamo da zapravo samo obilježavanjem GMO proizvoda možemo da znamo zašto stvarno ulažemo naš novac i da li to ide za profit velikih kompanija koje ugrožavaju naše zdravlje ili zapravo kupujemo namernice koje su zdrave – kaže Ivana Kulić iz ovog Centra.

A možda je i bolje živjeti u neznanju. Јer primjera radi, neprijatno je znati da se proizvodi paradajz u koji se ubrizgava gen ribe otporne na hladnoću, radi duže sezone roda. Takvog ili sličnog gena, izvjesno je neće biti u za sada dva sertifikovana proizvoda.