Ambasador Kine u BiH Đi Ping rekao je da su se tokom proteklih nekoliko godina, odnosi između Kine i BiH rapidno razvili, te da se na toj osnovi dvije zemlje moraju opredijeliti za još veću integraciju politike, proširenje saradnje u zajedničkoj izgradnji “Pojasa i puta”, potpuno korištenje platforme “16 plus jedan”, i jačanje svestrane saradnje u ekonomiji, kulturi i međusobnoj razmjeni ljudi.
“Mi ćemo osnažiti komunikaciju između lokalnih jedinica, u potpunosti uključiti pokrajinske i gradske vlasti u Kini u saradnju sa entitetskim i lokalnim vlastima u BiH. Tokom proteklih godina, na temelju uzajamnog poštovanja i saradnje koja je obostrano koristila, vođene inicijativom `Jedan pojas, jedan put` i saradnjom `16 plus jedan`, Kina i BiH su zajedno razvile bilateralne odnose na brzom putu koji vodi do sveobuhvatnog razvoja”, istakao je Đi u intervjuu Srni.
On je podsjetio da su dvije zemlje potpisale Memorandum o razumijevanju i saradnji u okviru inicijative “Pojas i put”, izgrađena je i puštena u rad Termoelektrana u Stanarima, na snagu je stupio Sporazum o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša, jedan za drugim osnovani su Konfucijevi instituti na univerzitetima u Sarajevu i Banjaluci, što su, kako je rekao, istaknuti rezultati u analima odnosa Kine i BiH.
“Predsjednik Si Đinping je 2013. godine predložio Inicijativu `Pojas i put`. Danas, više od stotinu država i međunarodnih organizacija potpisalo je dokument o saradnji u zajedničkoj izgradnji `Pojas i put`. Inicijativa i njeni glavni koncepti već su uključeni u dokumente važnih međunarodnih institucija kao što su UN i G20. Principi obimnih konsultacija, zajedničkih doprinosa i uzajamne koristi su široko prepoznati”, istakao je Đi.
On je naglasio da je u proteklim godinama, ukupna vrijednost kineske trgovine sa zemljama potpisnicama Inicijative “Pojas i put” premašila pet triliona dolara, a Kina je direktno uložila više od 60 milijardi dolara i otvorila više od 200.000 radnih mjesta u uključenim zemljama.
“Tokom proteklih godina, kroz Inicijativu `Pojas i put` i mehanizma `16 plus jedan`, praktična saradnja između zemalja dala je plodne rezultate. Sljedećeg mjeseca biće održan 2. Forum za međunarodnu saradnju `Pojas i put` i 8. Samit `16 plus jedan` u Dubrovniku. Vjerujem da će obje konferencije donijeti više vitalnosti našoj saradnji”, rekao je ambasador Kine u BiH.
On je naveo da kineska strana dosljedno podržava zlatno pravilo obimnih konsultacija, zajedničkih doprinosa i uzajamne koristi, te zagovara zajednički rad svih na poboljšanju saradnje.
“Obimne konsultacije podrazumijevaju jednako ophođenje jednih prema drugim. Nikada nismo podržavali `prioritet sopstvene zemlje`, već smo insistirali da se uključene strane dogovaraju, te dijele koristi i rizike. Kineska strana nikada ne uslovljava saradnju političkim zahtjevima. Zajednički doprinos znači otvorenost i inkluzivnost. Ni Inicijativa `Pojas i put`, ni saradnja `16 plus jedan` nisu ekskluzivni i zatvoreni klubovi, već otvorene i transparentne platforme. Mi smo spremni da se razgovara ne samo o bilateralnoj, nego i o trilateralnoj i multilateralnoj saradnji”, pojasnio je Đi.
Kineski diplomata je naveo primjer Termoelektrane u Stanarima u Republici Srpskoj, koju je gradila kineska kompanija, a predata je britanskoj kompaniji EfT, dok će projekat Blok sedam Termoelektrane u Tuzli, takođe, koristiti opremu treće strane, kao što su SAD i NJemačka, dodavši da su sve to primjeri dobre saradnje i da zajednička korist znači zajedničku pobjedu.
“Prosječna mjesečna plata 2018. godine u opštini Stanari, gdje se nalazi Termoelektrana, dostigla je 1.210 KM, po čemu je na prvom mjestu među opštinama u Republici Srpskoj. Svi ekološki indikatori Termoelektrane strogo sprovode standarde EU. Građani su čak mislili da Termoelektrana ne radi zbog toga što nema buke i crnog dima. Vjerujem da će biti ista priča i za projekat Blok sedam Termoelektrane u Tuzli u budućnosti”, istakao je Đi.
On je dodao da sve nove stvari moraju proći kroz razvojne faze koje idu od sumnje preko razumijevanja i konačno do prepoznavanja i pozvao aktere iz svih sfera društva da aktivno učestvuju i slobodno daju konstruktivne prijedloge kako bi istinski sproveli pravilo obimnih konsultacija, zajedničkih doprinosa i zajedničkih koristi.
Govoreći o projektima u oblasti energetike i saobraćajne inrastrukture u Republici Srpskoj i FBiH u kojima je učestvovala Kina, Đi je rekao da je Termoelektrana Stanari prva termoelektrana koju je kineska kompanija samostalno dizajnirala i dovršila u Evropi, te da je to ujedno i najveći energetski projekat u poslijeratnoj BiH, koji je otvorio između 800 i 1.000 radnih mjesta u BiH.
“Ako gledam ka budućnosti, vjerujem da dvije zemlje čeka još bolja perspektiva. Blok sedam Termoelektrane Tuzla čeka konačnu potvrdu u Parlamentu Federacije BiH. Kina će uzeti učešće na Sajmu privrede u Mostaru kao zemlja partner. Kineske kompanije će učestvovati u izgradnji auto-puta Banjaluka-Prijedor-Novi Grad, i sekcije Vukosavlje-Doboj na Koridoru `Pet ce`, kroz direktno ulaganje. Vjerujem da će sve to poboljšati naše bilateralne odnose”, istakao je ambasador Kine u BiH.
On je najavio da će biti nastavljena podrška izučavanju kineskog jezika i promovisanja kineske kulture u BiH, te da će biti ponuđene stipendije za više studenata u BiH za studiranje u Kini i organizovane bogatije kineske kulturne manifestacije za građane BiH.
“Nedavno je u BiH uspješno održan EJOF, a Kina će biti domaćin Zimskih olimpijskih igara 2022. U ovoj godini, Sarajevo i Istočno Sarajevo biće domaćini Zimskom festivalu za univerzitetske studente `16 plus jedan`. Dvije strane mogu istraživati mogućnosti da od zimskih sportova naprave novu svijetlu tačku u našim bilateralnim odnosima. Očekujem da se što češće susrećem i komuniciram sa prijateljima iz tink-tankova, visokoobrazovnih ustanova i medija u BiH, koji su dobrodošli da prate, izučavaju i izvještavaju o Kini, te iznesu što više dragocijenih prijedloga za razvoj odnosa naše dvije zemlje”, istakao je kineski diplomata.
Govoreći o mandatu u BiH koji je počeo prije dva mjeseca, kineski ambasador je rekao da je velika čast i odgovornost biti imenovan ambasadorom Kine u BiH u ovom momentu.
“Takođe, zadovoljstvo je vidjeti da je razvoj naših bilateralnih odnosa zadržao dobar momentum. U dva mjeseca od mog dolaska, potpisan je ugovor o izgradnji bolnice u Doboju, održana je i svečana ceremonija otvaranja učionice za učenje kineskog jezika u Osnovnoj školi `Sveti Sava` u Doboju, i više od 300 učenika samo u ovoj školi ubuduće će učiti kineski jezik”, naglasio je Đi.
On je ocijenio da je datum koji će sigurno ostati zabilježen u analima bilateralnih odnosa Kine i BiH 29. maj 2018. kada je stupio na snagu Sporazum o ukidanju vize za nosioce običnih pasoša, čime su ove dvije zemlje postale jedna drugoj mnogo dostupnije destinacije.
“Za deset mjeseci 2018. broj kineskih turista u BiH je dostigao 52.000, a samo u oktobru je zabilježeno 12.000. Podsjetiću na podatak iz 2015. godine kada je ukupan broj kineskih turista u BiH na godišnjem nivou bio ispod deset hiljada”, rekao je ambasador Kine u BiH.
Ovim sporazumom, istakao je on, podstaknuta je razmjena između ljudi u poslovnom sektoru, čime se probudilo zanimanje kineskih malih i srednjih poduzeća za ulaganje u BiH.
“Mi moramo graditi i most praktične saradnje između Kine i BiH. Iako nisam dugo u BiH, već sam otkrio veliki prostor za saradnju naše dvije zemlje. Kina je najveći trgovinski partner sa više od stotinu zemalja svijeta. Ali, kada je riječ o BiH, Kina nije čak ni među njenih prvih pet najvećih trgovinskih partnera. U 2018. godini, Kinezi su ostvarili 150 miliona putovanja u inostranstvo, ali njih samo 50.000 je došlo u BiH”, naveo je Đi u intervjuu Srni i ocijenio da Kina i BiH moraju iscrpiti koristi sporazuma o ukidanju viza.
Dok proširuju postojeću saradnju u oblastima energetike i izgradnje infrastrukture, kaže on, dvije zemlje bi trebalo, takođe, istraživati potencijale za saradnju u turizmu, inovacijama i malim i srednjim preduzećima.
“U BiH sam došao prije dva mjeseca da preuzmem novu dužnost. Čim sam kročio u ovu zemlju, divna prirodna ljepota te toplina i gostoljubivost ljudi ostavili su na mene dubok utisak. Drago mi je da primijetim da je društvo stabilno i organizovano, da građani žive i rade u miru i zadovoljstvu, a napravljen je napredak u mirovnom procesu, te ekonomskom i društvenom razvoju”, rekao je Đi u intervjuu Srni.
On je dodao da kineska strana pridaje veliku važnost razvoju odnosa sa BiH, te smatra BiH dobrim prijateljem i partnerom u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Đi je naglasio da kineska politika poštovanja suvereniteta i tetitorijalnog integriteta, podrške harmoničnom suživotu i zajedničkoj posvećenosti svih ljudi u BiH razvoju, ostaće stabilna i neće se mijenjati.
“Naše dvije zemlje uživaju u tradicionalnom prijateljstvu. Nećemo zaboraviti da su prije 40 godina, u početnoj fazi reformi i otvaranja, brojne kineske delegacije posjećivale tadašnju Jugoslaviju, gdje su studirale i učile, i taj značajan uticaj može se osjetiti u današnjem razvoju Kine”, istakao je ambasador Kine u BiH.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Kini, Đi je podsjetio da je Kina prošle godine obilježila 40 godina reformi i otvaranja prema svijetu, a ove godine obilježava 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine.
U ovom mjesecu tradicionalno se dešavaju dva zasjedanja – zasjedanje Svekineskog narodnog kongresa i Kineske narodne političke savjetodavne konferencije i ovogodišnja, održana u tom kontekstu godišnjica koje govore o povezivanju prošlosti i budućnosti, imaju poseban značaj.
“Prvo, kineska ekonomija održava stabilno funkcionisanje. U kontekstu rastućeg međunarodnog trgovinskog protekcionizma, vrijednost BDP-a Kine u 2018. godini je dostigla 13,6 triliona američkih dolara, dok je ekonomija zabilježila rast od 6,6 odsto i zauzela prvo mjesto među pet najvećih ekonomija na svijetu”, istakao je Đi.
Prema njegovim riječima, na osnovu ukupne ekonomije koja iznosi skoro 14 triliona, Kina očekuje da će stopa rasta njene ekonomije biti od šest do šest i po odsto u ovoj godini.
“Kina je snizila očekivanu stopu rasta, ali je to prirodno usporavanje imajući u vidu ekonomski obim, te treba obratiti pažnju na činjenicu šta to govori o rastu na osnovu velike baze i sume. Što se toga tiče, to jeste napredak. U kineskom ekonomskom rastu uglavnom dominira unutrašnja potražnja. Udio potrošnje u BDP-u je dostigao do 58,8 odsto. Kineska ekonomija se suočava sa silaznim pritiskom. Ali, u Kini postoji jedna izreka – `Sve dok održavamo jak duh, rješenja je uvijek više nego pitanja`”, rekao je Đi.
On je dodao da je u proteklih 70 godina od osnivanja Narodne Republike Kine, naročito 40 godina od reformi i otvaranja prema svijetu, već stvorena čvrsta osnova kineske ekonomije, koja daje snažnu izdržljivost budućem razvoju.
“Kina je potpuno uvjerena i sposobna osigurati da se ekonomija kreće u razumnom rasponu, te jača ekonomski rast sa visokim kvalitetom. Kina će uvijek ostati posvećena otvaranju”, istakao je kineski ambasador u BiH.
Đi je dodao da je na ovogodišnja “Dva zasjedanja” usvojen Zakon o stranim investicijama Narodne Republike Kine, koji će biti čvrsta zakonska osnova za unapređivanje otvaranja na još viši nivo.
“To je još jedna važna mjera koju je Kina preduzela nakon što je usvojila niz olakšica u politikama, sa ciljem unapređenja investicijske slobode u prošloj godini, što predstavlja odlučnost Kine u otvaranju svog tržišta prema svijetu i njenu ambiciju u istraživanju načina na koji zemlje u razvoju ostvaruju sopstveni razvoj, koristeći strane investicije”, rekao je Đi u intervjuu Srni.
Kao što je navedeno u ovogodišnjem Izvještaju o radu Vlade, kaže Đi, Kina će dalje širiti obim i nivo otvaranja, usavršavati strukturu, mehanizam i sistem otvaranja, te unaprijediti razvoj visokog kvaliteta ostvaranjem visokog standarda.
“Kineski razvoj ne može se odvojiti od svijeta, dok je Kina potrebna za prosperitet svijeta. Nastavićemo težiti razvoju sa otvorenim vratima, pružajući više prilika svjetskom razvoju. Vjerujem da će to, takođe, otvoriti veći prostor za ekonomsku saradnju Kine i BiH, sa kojom ćemo graditi most prijateljstva”, zaključio je ambasador Kine u BiH Đi Ping u intervjuu Srni.
Razgovarala: Tatjana PARAĐINA
