Foto: RTRS

– Kad bi mogli da ga odnesu, Kosmet bi završio u nekom od pariskih, londonskih, njujorških muzeja. A vratili bi ga kad i Milosku Veneru. Ovako pokušavaju da oružanom pljačkom živ Kosmet otmu i uzidaju u temelje velike Albanije – rekao je Bećković.

Na pitanje kakav patrijarh treba sada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, on je za beogradski “Nedeljnik” rekao da je u svakom slučaju potreban onaj koji ne bi dopustio raskol.

– Raskola u SPC nikad nije ni bilo sve dok ga nije naredio Јosip Broz kada je episkop Dionisije u Njujorku stao na čelo demonstracija protiv njega. Kao što ne bi bilo pomirenja da nije bilo patrijarha Pavla koji je prešao preko svega, samo da zaceli tu najgoru ranu – rekao je Bećković.

On je dodao da je od patrijarha Pavla čuo riječi da mu je Bog svjedok da nikada nije ni pomislio da bude patrijarh, ali kad je izabran da će biti.

Na pitanje hoće li Sveti Duh, koji po crkvenom vjerovanju bira novog patrijarha, da odoli pritisku službenom duhu države, Bećković je rekao: “Da se država pitala, Sveti Duh bi odavno bio razriješen dužnosti”.

Što se tiče imovine Karađorđevića i njihovog lobiranja da im se vrati zlato koje se nalazi u Americi, Bećković je podsjetio da Karađorđevim potomcima konfiskovanu imovinu nije vratila ni Srbija, ali ni druge bivše jugoslovenske republike.

– Kako stvari zasada stoje, prije će im Amerika vratiti zlato nego Srbija Oplenac” -kaže Bećković, koji napominje da nijedan kralj ni kraljevina u Evropi ili svijetu ne odriče prestolonasljedniku Aleksandru da je kralj ni Srbiji da je kraljevina, nego jedino u Srbiji, kojom je više od pola vijeka vladao samozvanac, i to se osporava.

On je za spomenik Stefanu Nemanji u Beogradu rekao da vrijeme antidatira ta pitanja, pa buduća pokoljenja uskoro neće znati kad je taj spomenik podignut, vjerujući da je spomenik osnivaču srpske države tu od njenog osnivanja.

– Kad bi trg ispred Hrama Svetog Save na Vračaru popločali kao trg ispred Svetog Marka u Veneciji i Crveni trg u Moskvi, bez drveća i ljuljaški, ljudi bi začas povjerovali da je tako bilo oduvijek. To je toliko logično i neminovno da će jednog dana tako i biti – rekao je Bećković.

Govoreći o promjenama u Crnoj Gori, Bećković je rekao da je protivkandidat na proteklim izborima u Crnoj Gori Milu Đukanoviću bio Vasilije Ostroški i da su se Crnogorci izborili za kraj najbestidnije vladavine u njenoj viševjekovnoj
istoriji, te ocijenio da “ono što je dobro za Crkvu, dobro je i za Crnu Goru”.

On je rekao da je narod kome su uzeli sve ustao da brani crkvu i vjeru, a da je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, kada je odbranio svetinje, kao pobjednik otišao na nebo.

Bećković je podsjetio da je i Sveti Petar Cetinjski pismo Karađorđu završio riječima “ne damo svetinje”, te ocijenio da bi to vrijedilo ispisati ćirilicom na najvidnijim stijenama Crne Gore, kako više nikada nikome ne bi palo na pamet takvo varvarstvo i bezakonje.

On je rekao da crnogorski predsjednik Milo Đukanović nije napravio lapsus kada je rekao da je Crna Gora bila u tamnici od 1918. do 1941. godine, oni slave sramnu i jedinu kapitulaciju Crne Gore u njenoj istoriji.

– Poništavaju Podgoričku skupštinu srpskog naroda Crne Gore kao da se ona može poništiti i poslije sto godina u svojoj dokolici kleveću njene najznamenitije učesnike i odabrane glave Crne Gore. Već sam pitao imaju li ti preci potomke i kako se unuci ne javljaju da odbrane svoje djedove – kaže on.

Na pitanje kako vidi budućnost Mila Đukanovića, on je rekao da se nada da je Đukanović za proteklih 30 godina stekao pravih prijatelja koji ga neće iznevjeriti.

Govoreći o novom crnogorskom premijeru Zdravku Krivokapiću, Bećković je napomenuo da se on nakon izbora na ovu dužnost zakleo riječima “tako mi Bog pomogao” i prekrstio se, što Crna Gora nije ni čula ni vidjela 70 godina.

– Amfilohije se radovao na nebu, zajedno sa onima na zemlji koji su ga izabrali i svima koji žele da Crna Gora izađe iz ćorskokaka u kojem se obrela – dodao je Bećković.

Na pitanje da li su Srbiji potrebni novi ljudi rekao je da bi bilo idealno kad se pojave novi, neotrcani i nebajcovani, nekorumpirani i nekompromitovani ljudi.

Bećković je predstavio jedan svoj stih njegove još neobjavljene pjesme o Mojkovačkoj bici, iz njegove buduće knjige. “Srpska vojska je već minula. A Crnogorska je zalud ginula. U besmislenom boju za drugoga. A da je istina i jedno od toga. Ne bi bilo svetijeg boja nijednoga”.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime