Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.
Glavni udar desio se u nedjelju ujutru 27. oktobra u 8.10 časova i bio jue jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36, jačine 5,6 stepeni Rihterovih i u nedjelju 2.55 časa, jačine 4,8 stepeni po Rihteru.
Poslije glavnog udara 27. oktobra, uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova, jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.
Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.
Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.
Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Јugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.