Foto: Demostat

Komentarišući notu koju je kineska Ambasada uputila na adrese Kancelarije visokog predstavnika i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara, Anđelković je za Srnu istakao da je za Srpsku i Srbe veoma dobro što je Kina tako reagovala i što se zajedno sa Rusijom suprotstavlja namjeri Zapada da jednostrano nameće svoju volju u BiH.
“Zapad je to dugo radio, ali je, ipak, probao da nađe neke pravne forme da ta jednostranost koju nameće izgleda koliko-toliko legitimno”, podsjetio je Anđelković.
Međutim, prema njegovim riječima, imenovanjem Šmita potpuno se izašlo iz tih okvira, i to protivno dogovoru da Savjet za primjenu mira radi na principu konsensuza.
“To što radi Zapad nije udar samo na Republiku Srpsku i Srbe u celini, već ponižavanje drugih velikih sila, odnosno Rusije i Kine”, ukazao je Anđelković.
On je objasnio da se Kini i Rusiji na taj način šalje poruka da međunarodno pravo više ne postoji i da Amerika sa svojim saveznicima sebi daje za pravo da radi šta hoće i da se ni na koga ne obazire.
“Normalno je što su Rusija i Kina reagovale i što su se tome usprotivile. Time ne štite samo nas nego i svoj integritet i sopstvenu globalnu poziciju”, zaključio je Anđelković.
Ambasada NR Kine u BiH zvanično je potvrdila Srni da je uputila diplomatsku notu u kojoj se navodi da vlasti ove zemlje ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH.
“Ambasada NR Kine u BiH je u notu odgovora OHR-u iznijela stav da s obzirom na to da nije usvojen nacrt rezolucije o imenovanju visokog predstavnika koji su predložile Kina i Rusija na Savjetu bezbjednosti UN, kineska strana smatra da imenovanje novog visokog predstavnika nije legitimno”, navodi se u odgovoru Ambasade Kine u BiH na pitanje Srne o diplomatskoj noti.
Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov rekao je ranije da njegova zemlja ne priznaje legalnost i legitimitet Šmitovog izbora i poručio da ne namjerava sarađivati sa Šmitom.
Rusija i Kina su kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN prošlog mjeseca podnijele zajedničku rezoluciju kojom je zatraženo zatvaranje OHR-a u BiH. Za rezoluciju su tada glasali predstavnici Rusije i Kine, dok je 13 drugih članica Savjeta bezbjednosti bilo uzdržano.