Okruglom stolu o temi “Trgovska gora: aktuelno stanje seizmičkih aktivnosti” prisustvuju seizmolozi, poslanici, ministri, načelnici opština sa sjevera BiH, eksperti i predstavnici nevladinih organizacija.

Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Sektora za seizmologiju Republičkog hidrometereološkog zavoda Snježana Cvijić Amulić rekla je da je razorni zemljotres, koji je 29. decembra pogodio Petrinju, dao potpuno novu sliku o seizmičnosti regiona.

Amulićeva je navela da zemljotres od 29. decembra prošle godine potpuno mijenja sliku, tako da maksimalno očekivani intenzitet zemljotresa više neće biti osam, već devet stepeni po Merkalijevoj skali

– S obzirom na to da su banjalučka i petrinjska seizmogena zona jako blizu lokacije predviđene za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada, one su jedne od seizmički najrizičnijih na prostoru i Hrvatske, a i BiH jer je banjalučka zona generisala najjači zemljotres u prošlosti – rekla je Amulićeva prije održavanja okruglog stola.

Govoreći o petrinjskoj seizmogenoj zoni, Amulićeva je rekla da je udaljena nekih 40 kilometara od Trgovske gore, a Banjaluka oko 70 kilometara.

– Sama lokacija odlagališta i sve što se dešava u blizini do 100 kilometara u poluprečniku ove dvije epicentralne zone je i te kako seizmički rizično područje – naglasila je Amulićeva.

Dugogodišnji profesor na više univerziteta i stručnjak za hidrotehniku Munir Јahić istakao je da se mora odustati od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori jer to ne može biti ni prostorno, ni komunikaciono pogodna lokacija.

– Zamislite da je u trenutku zemljotresa u Petrinji kamion prevozio radionuklearni otpad – šta bi se onda dogodilo? – upitao je Јahić, te istakao da lokacija za odlaganje takvog otpada ne može biti udaljena 70 ili 80 kilometara od epicentra zemljotresa jačine pet stepeni po Rihteru.

Kada je riječ o projektima ovog tipa, Јahić je rekao da se prvo mora pitati struka, zatim ekonomija, pa pravo, a na kraju politika, što se u slučaju uspostavljanja radioaktivnog i nukleranog otpada na Trgovskoj gori ne primjenjuje, ocijenivši da je ovdje politika na prvom mjestu.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izrazio je sumnju da će Hrvatska odustati od ove lokacije za odlaganje radiaktivnog i nuklearnog otpada.

– Ne želim nikoga da obeshrabrim, ovo je otvoreno pitanje BiH sa Hrvatskom. Želim da budem realan. Mislim da je potrebna potpuna mobilnost svih, treba nam vrlo jasan stav naučne i stručne javnosti, naših eksperata da bismo se suprotstavili nastojanju Hrvatske da na lokaciji Čerkezovac izgradi odlagalište – istakao je Košarac.

Zemljotresi na lokalitetu Petrinje, koji su nanijeli štetu i Kostajnici i Kozarskoj Dubici, smatra Košarac, govore da takvo odlagalište ne može biti uspostavljeno na Trgovskoj gori, jer može direktno da utiče na životnu sredinu i zdravlje svakog čovjeka u toj regiji.

– Za nas je primarno čuvati životnu sredinu i zdravlje svakog čovjeka u Republici Srpskoj i FBiH – naglasio je Košarac.

On je naveo da se, na osnovu poruka koje stižu iz Hrvatske, svi u BiH moraju uozbiljiti, biti vrlo integrisani oko problema Trgovske gore.

– Raduje me doprinos eksperata, da na temelju stručne ekspertize budemo vrlo konkretni – rekao je Košarac i podsjetio da je razgovarao u Briselu na koji način se može postupiti po Ekspo konvenciji.

Košarac je ponovio da se prethodni Savjet ministara nije izjasnio po pitanju zaštite životne sredine i zdravlja ljudi na tom lokalitetu, a riječ je o 250.000 građana iz 13 opština u Republici Srpskoj i FBiH.

– Tadašnji napori su bili isključivo entitetski i bili su omalovaženi od Hrvatske jer to nije bio stav zajedničkih institucija BiH – ponovio je Košarac, te dodao da se prethodnih mjeseci ovom problemu pristupilo na kvalitetniji način u BiH.

Košarac je podsjetio da je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio, a Predsjedništvo donijelo zaključak da se obavezuju sve institucije da, u skladu sa svojim nadležnostima, daju svoj puni kapacitet o pitanju Trgovske gore.

Košarac je uputio apel Ministarstvu inostranih poslova u Savjetu ministara da omogući ekspertskom timu BiH da uđe na teritoriju Hrvatske kako bi analizirao zemljište i dobije sve što je neophodno kako bi mogao da postupi po Ekspo konvenciji.

Saša Magazinović, predsjednik Organizacije “Zeleni klub”, koja je organizovala okrugli sto i okuplja poslanike iz parlamenata svih novoa vlasti u BiH, rekao je da je broj zemljotresa u široj regiji Trgovske gore, u zavisnosti od podataka, samo nekoliko dana pred Novu godinu bio između 143 i 265, u zavisnosti od izvora podataka.

On je naveo da svi treba da budu odgovorniji prema društvu da bi se BiH na odgovarajući način postavila spram ovog pitanja i spriječila odlaganje ovog otpada u dvorištu BiH.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime