Foto: screenshot

Dodao je da je u mandatu još aktuelne Vlade znatno rasla i industrijska proizvodnja, te da je najveći iskorak zabilježen u oblasti energetike. Istovremeno, Srpska bilježi i pozitivne rezultate u robnoj razmjeni sa inostranstvom.

U prvih devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 70,7 odsto. Vrijednost trgovine Republike Srpske sa inostranstvom u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je šest milijardi 660 miliona KM. Uvezli smo robu u vrijednosti tri milijarde i 900 miliona, a izvezli dvije milijarde i 760 miliona KM. Najviše smo izvozili električnu energiju, i to u vrijednosti 232 miliona KM, a najviše uvozili naftu i naftne derivate. Primjetno je i povećanje broja preduzeća u industrijskom sektoru, vrijednosti njihove proizvodnje i izvoza.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva istakao je zadovoljstvo rastom BDP-a.

– Prerađivačka industrija je dostigla rekordnu stopu pokrivenosti uvoza izvozom od 75,4 odsto. To je rekordna stopa koji nikada do sada Republika Srpska nije imala – istakao je Đokić.

Zbog smanjenog izvoza voća na tržište Rusije, nešto je izraženiji debalans u spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane i pića, koji iznosi oko 211 miliona KM. Očekuje se, ipak, veći izvoz i popravljanje bilansa do kraja godine, imajući u vidu dobar rod voća, posebno jabuka. Osim toga, izvoz se povećava i u drugim oblastima prehrambene industrije.

-U  prvom polugodištu ove godine registrovan je rast proizvodnje i izvoza konditorske industrije, koja je preuzela primat nad voćem i povrćem – napomenula je Dragica Ristić, direktorica Privredne komore Republike Srpske.

Ekonomisti ističu da je rast pokrivenosti uvoza izvozom veoma pozitivan pokazatelj kada je riječ o platnom bilansu i poziciji Srpske u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni. Iako su, kažu, prognoze nezahvalne, sve indicije govre da će se izvoz i dalje povećavati.

– Dosta toga zavisi od svjetskog tržišta, od nas samih, ali i od cijena repromaterijala. U ovom slučaju, radi se o energentima – poručio je Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar.

Upravo je ulaganje u energetiku bilo jedno od strateških opredjeljnja Vlade u prethodne četiri godine, podsjeća ministar Đokić. Izgrađena je i u rad puštena 21 mala hidroelektrana, u izgradnji je još 15, u rad je puštena termolektrana Stanari, a započeti su i drugi veliki energetski projekti koje realizuju Republika i Elektroprivreda Republike Srpske. Sve to, uz znatan rast industrijske proizvodnje, uticalo je i na rast BDP-a.

– On je u 2015. godini bio 2,6 odsto, u 2016, 3,1, u 2017. isto 3,1 i ista tako, u prvim mjescima ove godine on je otprilike 3,1 odsto – obrazložio je Đokić.

Za dalji rast privrede neophodno je poboljšati saradnju s lokalnim zajednicama, prvenstveno putem nastavka izgradnje poslovnih zona za nove investitore, poručio je Đokić. Iako je, kaže, potrebno stimulisati domaće investicije, Srpska neće u potpunosti uspjeti ako ne bude značajnije privukla i inostrane investitore. Za njihov dolazak veoma je važno stvaranje stabilnog političkog ambijenta, stabilnih uslova za poslovanje i promjena imidža Republike Srpske i njene privrede u svijetu, zaključuje Đokić.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime