To potvđuje činjenica da ni za jednu od 30 hiljada srpskih žrtava, za bilo kojeg komandanta tzv. Armije Republike BiH, nije donesena pravosnažna presuda.

Ratni simboli, pokliči, skandiranje i ovacije za, prvo osumnjičene, a onda, gotovo po pravilu oslobođene krivice.

Takav je scenario za srpsku javnost u procesima protiv komandanata i visokih pripadnika takozvane Armije Republike BiH.

Orić je samo jedan primjer pravosudne nepravde.

27. aprila ove godine, više od 20 godina nakon zločina, uhapšen je Atif Dudaković. Ratni general Armije RBiH, komandant Petog korpusa. Optužen je za zločine počinjene u jesen 1995. godine na teritoriji četiri zapadnokrajiške opštine, u kojima je srpsko stanovništvo, po sistemu spržene zemlje, doslovno izbrisano.

Predmet protiv Dudakovića i njegovih saboraca daleko je najobimniji pred bh. pravosuđem, a mediji ga nazivaju sudskim procesom decenije, ali i prilikom za popravni ispit.

U predmetima protiv glavnokomandujućih takozvane Armije BiH pred bh. pravosuđem viđeni su i uticaji na svjedoke, njihovo nestajanje i nelogično mijenjanje iskaza, ali i tendenciozna pitanja sudija.

Zbog straha od sličnog scenarija, tužilac je, krajem 2015.godine, zatražio pritvor za Sakiba Mahmuljina, generala Armije BiH, koji se tereti da nije spriječio svirepo ubistvo 50 srpskih vojnika od strane pripadnika odreda El mudžahid koje je postrojavao sam Izetbegović, a koji su djelovali kao dio Trećeg korpusa Armije BiH, na čijem čelu je bio upravo Mahmuljin, koji je njihovo učešće u napadu na Vozuću potvrdio i pred kamerama.

Јedan od osnivača SDA, Šemsudin Mehmedović, takođe je osumnjičen za zločine nad Srbima u Tešnju od 1992. do 1993, ali i za dovođenje mudžahedina. Zbog toga je 2013. uhapšen, ali je pušten na slobodu. Predmet protiv njega nikada nije formiran.

Srpske žrtve pravdu nisu dočekale ni od Međunarodnog suda u Hagu. Na tri godine i šest mjeseci zatvorske kazne zbog zločina nad oko stotinu Srba i Hrvata u Muzičkoj školi u Zenici, osuđen je Enver Hadžihasanović, biviši načelnik glavnog štaba Armije.

General Rasim Delić, zbog nečovječnog postupanja mudžahedina koji su bili pod njegovom komandom prema Srbima i Hrvatima, osuđen je na tri godine zatvora.

Nakon Haga, udar na suživot i pomirenje nastavilo je bh .pravosuđe. 2015. godine.

Tadašnji potpredsjednik Federcije, Mirsad Kebo, Tužilaštvu je dostavio dokumente koji navodno dokazuju umiješanost sadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića u prikrivanje ratnih zločina mudžahedina nad Srbima na području Zavidovića.

Odgovor Tužilaštva – naredba o neprovođenju istrage.

Јoš aktuelni direktor Obavještajno- bezbjednosne agencije, Osman Mehmedagić Osmica, dovodi se u vezu sa ratim zločinom u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici.

Iako o tome postoje izjave svjedoka, optužnica nikada nije podignuta.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime