Foto: RTRS

– Ovaj dokument definitivno podrazumijeva da imamo saradnju sa NATO i smatram da treba da imamo tu saradnju, dok put u NATO podrazumijeva da mora postojati podrška za takav proces – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da mora postojati opredjeljenje za članstvo u NATO, odnosno da se građani izjasne da li žele to članstvo, te da bude donesena odgovarajuća odluka u institucijama.

Cvijanovićeva smatra da je napravljena nepotrebna galama u vezi sa Programom reformi, dodajući da je imala priliku da vidi ovaj dokument i da su u njemu iščišćene mnoge stvari koje su bile problematične u Godišnjem nacionalnom programu.

– Gledali smo drugačije primjere u regionu i možda je to razlog što se isproblematizovalo to sve. Postoji primjer gdje je bila vrlo jasno izražena volja građana da neće u NATO, pa su uvedeni u NATO određenim metodama, a bio je i primjer da se znalo da će postojati otpor, pa su izostavljene procedure kojima se narod izjašnjava, pa su se našli u NATO-u – rekla je Cvijanovićeva za Federalnu televiziju.

Predsjednica Republike Srpske je naglasila da njoj Program reformi liči na mnoge dokumente koji su u BiH potpisivani sa raznim strancima, te ponovila da je riječ o dokumentu koji definiše saradnju “koja treba da bude intenzivna i odgovarajuća za sve strane”.

– Nikad nisam sporila, niti bih kad sporila potrebu da se sarađuje u okviru bezbjednosti i jačanja bezbjednosnih kapaciteta, modernizacije, pripremanja za “ne daj Bože situacije” – dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o nametanju zakona od visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida, Cvijanovićeva je naglasila da političari i institucije u Republici Srpskoj ne prihvataju nametanje bilo kakvog zakona.

– Nametanje bilo kakvog zakona pokazuje nesposobnost BiH, a atmosfera u zemlji bi bila samo gora, a drugo, to nas odmiče od evropskog puta. Ne može se očekivati bilo kakvo nametanje. Samo demokratski izabrane institucije treba da se dogovaraju, usvajaju zakone, donose propise, prave određene aranžmane, pregovaraju sa međunarodnim finansijskim organizacijama – istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u BiH postoji neslaganje o kvalifikaciji genocida, a nametanje ovog zakona samo bi skrenulo BiH sa njenog puta ka EU za koji su, kako je rekla, mnogi skeptični.

– Poštujem svaku žrtvu u BiH i smatram da nijedna žrtva nije bila potrebna. Mnoge stvari su se mogle riješiti na drugačiji, mudar i pametniji način, umjesto što su narodi stradali na svim stranama, pomjerali se iz svojih domova, a pogotovo što su gubili svoje najmilije, članove porodice – rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o spornoj fotografiji koja se pojavila u Srebrenici, ona kaže da su dignute tenzije koje su proizvele nervozu i strah i kod srpske i kod bošnjačke djece, ali i njihovih roditelja, te dodala da se to nije trebalo desiti.

– Mislim da obrazovni sistem treba rasteretiti opterećenja te vrste. Treba razgovarati, kako bi se svi rasteretili određenih strahova – i srpska i bošnjačka djeca, te njihovi roditelji, kako djeca ne bi bila pod nekim udarima – rekla je predsjednica Srpske, te poručila da se samo razgovorom mogu rješavati takva pitanja.

Ona je istakla da mnogim stvarima nije mjesto ni u školi, ni u porodici, ni na ulici, niti u institucijama.

– U BiH se još borite za identitet, za pravo kolektiviteta, pokušavate da nađete mjeru između onog što je pravo kolektiviteta i pravo pojedinca. Mi ovdje nismo u tome uspješni – rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u BiH bi trebalo da se priča o tome u kojoj školi su postignuti najbolji rezultati, koja škola je najbolje opremljena, da se djeca iz Republike Srpske i Federacije BiH takmiče u znanju.

– To je država koju smatram normalnom. Ako mogu da dam doprinos da država bude takva, da razgovaramo, da rješavamo probleme, da se takmičimo u dobru, a ne u zlu, da se takmičimo u tome koliko ćemo pomoći jedni drugima, a ne koliko ćemo odmoći, ja sam za takvu državu i takva mi je po mjeri – zaključila je Cvijanovićeva.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime