Foto: RTRS

Precizirala je da je tekst Prijedloga zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koje je birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, sačinjen na bazi sprovedenih konsultacija na političkom nivou.

Da će prijedlog uskoro u parlamentarnu proceduru, nakon sastanka sa srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama, potvrdio je i srpski član Predsjedništva Milorad Dodik.

Republika Srpska je odlučna, strancima nije mjesto u Ustavnom sudu BiH. Glavni cilj, kako ističu zvaničnici Srpske, jeste zaustavljanje antidejtonskog djelovanja suda kojim se narušavaju temelji dejtonske BiH.

Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik naveo je da Srpska jeste za pregovore, ali ne i da se konstantno, neosnovano, radi protiv nje.

– Imajući u vidu da je prisutna supstitucija tri stranca, predviđeno je da to bira Predsjedništvo, da budu predstavnici konstitutivnih naroda, a da Dom naroda potvrđuje ostale sudije. Oni će biti birani kako su bili i do sada, dva iz Republike Srpske i četiri iz FBiH – rekao je Dodik.

Prijedlog zakona, kaže Dodik, trebalo bi da bude prihvatljiv za sva tri konstitutivna naroda u BiH.

– Ukoliko se oni odmaknu od linije odbijanja vidjećete da je to prijedlog koji afirmiše i zajednički nivo BiH u odlučivanju – navodi Dodik.

Ustavni sud je po definiciji suprotan Ustavu BiH. Suprotan je temeljima na kojima počiva BiH, i zato smo protiv ovakvog Ustavnog suda i međunarodne zajednice, poručuje profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Njegova posljednja odluka, kaže, samo je kontinuitet velikog broja neustavnih i antidejtonskih odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, koji su prvo ponizili Republiku Srpsku oduzevši joj simbole, grb, zastavu i himnu.

– Oni koji su najviše zaduženi da štite ustav BiH, koji su zaduženi ustavom da zaštite ovu strukturu kakva je nastala, kakva god da je, zapravo ruše. Najveći rušitelj je Ustavni sud – ističe Karan.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija izjavio je da je potpuno proizvoljna i isključiva tvrdnja sudije Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Farisa Vehabovića da se status i izbor stranih sudija u Ustavnom sudu BiH može urediti isključivo izmjenama Ustava BiH, a ne zakonom.

– Za imenovanja koja se budu obavljala nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, nakon isteka tog perioda, niti to moraju biti stranci, niti ih mora birati predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – rekao je Tegeltija.

Ustavni sud sastoji se od devet sudija. Četiri bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, dva Parlament Srpske.

Preostalih troje su strane sudije i bira ih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Prijedlogom Zakona nastoji se da strane sudije, kojima ističe mandat, zamijene domaći stručnjaci.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime