Foto: BETA

Markovićeva je naglasila da je Srbija multikulturalna država sa 25 nacionalnih manjina, okupljenih u nacionalnim savjetima nacionalnih manjina, koji imaju pravo školovanja na maternjem jeziku i slobodu vjeroispovesti, dok, s druge strane, srpsko stanovništvo koje živi u zemljama regiona ne uživa taj stepen slobode, saopšteno je iz parlamenta Srbije.

Na sastanku sa predstavnicima Međunarodne parlamentarne mreže za slobodu vjeroispovjesti i vjerovanja, koje borave u Srbiji u okviru regionalnog projekta, kojem je prisustvovala i poslanik Andrijana Avramov, Markovićeva se posebno osvrnula na trenutne probleme sa kojima se suočavaju vjernici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i na tešku poziciju Srba na Kosovu i Metohiji, južno od Ibra.

Markovićeva je rekla da je sloboda vjere i vjeroispovjesti veoma važna tema, koja spada u domen zaštite ljudskih prava i navela da je Srbija sekularna država, kao i da Ustav štiti vjerske slobode.

“U Srbiji su registrovane 33 crkve i verske zajednice, 95 odsto stanovništva se izjašnjava da pripada nekoj verskoj zajednici”, navela je ona, dodavši da je većinsko stanovništvo pravoslavne vjeroispovjesti.

Predstavnica Sekretarijata Međunarodne parlamentarne mreže za slobodu vjeroispovesti i vjerovanja Liv Hernes Kvanvig izrazila je zadovoljstvo zbog visokog nivoa poštovanja vjerskih sloboda u Srbiji.

Ona je navela da je izuzetno bitno što bolje razumjeti šta konkretno znači sloboda vjere i vjeroispovesti, kao i odnos religijskih sloboda i rodne ravnopravnosti.

Tokom razgovora, sagovornice su se složile da je bitno povezivanje i razumijevanje u regionu te da je od ključnog značaja da se religija i religijska osećanja ne zloupotrebljavaju u političke svrhe.

Ova međunarodna parlamentarna mreža djeluje u okviru norveškog Helsinškog komiteta za ljudska prava i zajedno sa ODIR/OEBS Kancelarijom sprovodi projekat koji obuhvata Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH, u okviru kojeg se vrši analiza međunarodnih obaveza i nacionalnog zakonodavstva u vezi sa poštovanjem religijskih sloboda, kako bi se utvrdili glavni izazovi, dobre prakse i na kraju dale preporuke za parlamentarce zemalja regiona kako da dodatno unaprijede vjerske slobode u svojim zemljama i cijelom regionu.

U projekat su uključeni parlamentarci, predstavnici religijskih zajednica, stručnjaci i nevladine organizacije.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime