Foto: Martin Falbisoner [CC BY-SA 3.0

U prijedlogu rezolucije američkog Kongresa navodi se da je ubijeni general Iranske revolucionarne garde učestvovao u planiranju napada na jednog saudijskog političara. Za posljednji dan prošle godine pripremao je, tvrde, napad na američku ambasadu u Iraku, kao i niz terorističkih akcija u nekoliko država.

– Sulejmani je 31. decembra 2019. planirao napad na američku ambasadu u Bagdadu, kao i napade u Njemačkoj, Bosni, Bugarskoj, Keniji, Bahreinu, Turskoj i ostalim državama – stoji u objavi Kongresa SAD.

Da je ova ocjena vjerodostojna tvrdi dekan Fakulteta za bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić, ističući da su podnosici izvještaja dužni kongresmenima dostaviti nesporne dokaze svojih zaključaka. Važno je, kaže, da te dokaze dobiju i nadležne zajedničke institucije BiH.

– Šta je bila meta u BiH i preko koga je trebalo da bude napadnuta? Mala je mogućnost da je trebalo da dođe grupa iz Irana i napadne metu u BiH bez pomagača u ovdašnjim ljudima – napominje Ćeranić.

Sulejmani je imao mrežu saradnika u BiH sposobnih da izvrše teroristički napad, kaže stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević. Tvrdi da je Sulejmani u BiH boravio 1992. godine i tada je dogovorena doprema oružja iz Irana preko Hrvatske. Sulejmani je, kaže, 1993. i 1994. godine u Zenici morao biti u vezi sa Šefikom Džaferovićem, koji je imao ovlašćenja da evidentira pristigle mudžahedine.

Rezolucija (Foto: dnevni avaz )
Rezolucija (Foto: dnevni avaz )

– Sulejmani i njegovi operativci su obučavali Odred El mudžahid o čemu je Šefik Džaferović sve znao, jer je kao načelnih Centra službi bezbjednosti, u okviru Službe državne bezbjednosti vodio operaciju Kinšasa – tvrdi Dževad Galijašević, stručnjak za borbu protiv terorizma. 

Da je Sulejmani u ratu bio u BiH, prije četiri godine potvrdio je i novinaru hrvatskog “Večernjeg lista”, Hasanu Diabu. Na ovaj članak podsjeća i Predrag Ćeranić i prisjeća se da je sredinom 1992. godine slušao snimak presretnutog razgovora iranske delegacije i bošnjačkog rukovodstva u Sarajevu.

– Bili su na Igmanu, nisu mogli ući u Sarajevo, u Zenicu jesu mogli ući. Komunicirali su telefonom, to su srpski operativci presreli i zadokumentovali, obećana je logistička i svaka druga pomoć – dodao je Ćeranić.

Ratni načelnik zeničke policije i aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović odbacio je tvrdnje beogradskih “Večernjih novosti” da je sarađivao sa Sulejmanijem. Ove navode nazvao je velikosrpskom propagandom, smišljenom u obavještajnoj službi Srbije. Iz Ambasade Irana u BiH ocijenili su spekulacijama informacije, koje su o Sulejmaniju objavili mediji, nazivajući ih neosnovanim optužbama.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime