Zeljka Cvijanovic

List ocjenjuje da Cvijanovićeva, koja se na predstojećim izborima bori za predsjedničku poziciju u Republici Srpskoj, za razliku od nekih svojih koleginica na Balkanu, ne želi da bude popularna na stranicama tabloida, već popularnost želi da stekne svojim radom.

Govoreći o odnosima Republike Srpske i Rusije, Cvijanovićeva je naglasila da su oni dobri kako na političkom tako i na ekonomskom planu, te da je Srpska privržena saradnji sa Rusijom, ali i sa ostalima, što je dalo vidljive rezultate.

“Meni je veoma drago da se sve više naših proizvoda nalazi na policama ruskih prodavnica, takođe, drago mi je zbog kontakata koji postoje u okviru poslovne zajednice. Očekujem da će odnosi biti sve bolji. Istovremeno, mnoge zapadne zemlje histerišu zbog toga, nastojeći da stvari predstave na način kao da to nanosi štetu u okviru BiH. Smatram da Rusija ima veoma principijelan, uravnotežen stav po pitanju BiH”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da postoji međusobno političko razumijevanje, te da je veoma zahvalna Rusiji na tome što je mnogo puta, preko svojih predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN, štitila poziciju Republike Srpske, ali ta podrška nije došla tek tako, nego je bazirana na činjenicama i podacima o stvarnoj situaciji u BiH.

“Ono na čemu je potrebno stalno raditi – to je stvaranje poslovnog partnerstva i povezivanje u oblasti ekonomije. Naravno, mi smo mala ekonomija u poređenju s Rusijom, ali bez obzira na to vjerujem da možemo razvijati dobre odnose. Mi smo zahvalni Rusiji što je prije deset godina ušla u proces privatizacije naftne industrije u Republici Srpskoj čime je privredni gigant, koji je za vrijeme rata gotovo ugašen, ponovo ‘oživio’ i danas se u njega ulažu sredstva. To su aktivnosti koje su značajne za privredu Republike Srpske, i znam da možemo nastaviti razvijati dobre odnose”, istakla je Cvijanovićeva u intervjuuu za ugledni ruski dnevnik “Komsomoljskaja pravda”.

Na pitanje koja su njena najveća dostignuća u proteklom periodu, s obzirom na to da se tokom njenog mandata Republika Srpska razvijala, uprkos teškim ekonomskim uslovima, penzije i plate su rasle, Cvijanovićeva je rekla da je glavni izazov bio borba sa teškom ekonomskom situacijom, a drugi, ne manje važan – borba za očuvanje ustavnih nadležnosti i pozicija Republike Srpske, te da je Vlada radila na te dvije političke platforme i ostvarila dobre rezultate.

“Što se tiče privredne i finansijske situacije, mi smo u proteklih nekoliko godina, vrlo postepeno, ali konstantno, minimum dva puta godišnje povećavali penzije, omogućivši, na taj način, ukupno povećanje penzija za 20 odsto. Prošle godine zabilježeni su rekordni ekonomski pokazatelji u oblasti zapošljavanja, evidentiran je rekordni broj zaposlenih od kada se vodi takva statistika. U 2017. godini imali smo najbolju pokrivenost uvoza izvozom, što je takođe veoma važno. Sve ovo pokazuje da smo, ne samo izašli iz krize, nego da stabilo koračamo naprijed”, istakla je premijer Srpske za ugledni list “Komsomoljskaja pravda”.

Osim što su ispunjavali sve svoje obaveze, kaže Cvijanovićeva, Vlada je uspjela da uvede nova socijalna davanja. “Kao žena i kao premijer veoma sam ponosna što smo uspjeli obezbijediti svim nezaposlenim porodiljama naknadu u visini minimalne plate. Isplata u iznosu od 405 KM mjesečno /234 dolara/ vrši se tokom 12 mjeseci, a za treće dijete ili kod rođenja blizanaca – isplata se produžava na 18 mjeseci. Mi smo prvi u regionu preduzeli ovakve mjere, nešto slično je bilo u Sloveniji, međutim, tamo su se isplate vršile u mnogo kraćem periodu – svega tri mjeseca”, pojasnila je Cvijanovićeva, dodavši da sve to pokazuje da je Republika postala ekonomski stabilna.

Što se tiče terena politike, ona je naglasila da je su tu vodili najveću bitku, ali i najbolje rezultate su postigli upravo na tom terenu. “To je očuvanje Republike Srpske, njene ustavne pozicije i stabilnosti institucija vlasti. Po tome se razlikujemo od ostalih nivoa vlasti u BiH, jer smo sve ovo vrijeme, uprkos svim izazovima, sačuvali apsolutnu funkcionalnost, efikasnost i stabilnost naših organa vlasti”, naglasila je premijer Srpske.

Prema njenim riječima, u Federaciji BiH često se može vidjeti situacija da zasjedanje parlamenta ne može da počne zbog toga što ne postoji ni minimum konsenzusa, dugo vremena bio je problem sa održavanjem sjednica njihove vlade zbog problema u funkcionisanju koalicije, a to se naročito tiče odnosa Bošnjaka i Hrvata.

“Kod nas, uprkos nastojanjima inostranog faktora, dijela međunarodne zajednice i ativnosti opozicije, mi smo radili svoj posao, zaštitili naše institucije, obezbijedili njihov nesmetan rad i radimo za dobrobit građana”, rekla je Cvijanovićeva.

Na pitanje kako Dejtonski sporazum funkcioniše pod tim uslovima i kakvi su odnosi u BiH, Cvijanovićeva je rekla da su oni konstantno komplikovani i uvijek postoji neka napetost, a razlog je u tome što nikada nije bilo realnog pristupa prema tome šta je to BiH, šta je to Dejton, i šta je taj sporazum predviđao za zemlju.

“Princip Dejtona je jedini relevantan okvir na osnovu kojeg danas može funkcionisati BiH, i, kada govorimo o tome, podsjećam da tokom više od 20 godina imamo stabilan mir bez bilo kakvih etničkih incidenata. To znači da nam je Dejton dao mogućnost da funkcionišemo u miru, da živimo jedni pored drugih u uzajamnom razumijevanju.

“Ali, problem Dejtona je u tome što visoki predstavnik i međunarodna zajednica nameću neka nova, vještačka rješenja, koja narušavaju Dejton. U BiH imate situaciju da Ustav kaže jedno, a ono što imate u praksi je nešto sasvim drugo. U praksi imamo bezbroj organa vlasti na nivou BiH, koji nisu bili predviđeni ni Dejtonskim sporazumom ni Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, koji predstavlja Ustav BiH. I, kada imate neusaglašenost između onoga što je propisano Ustavom i onoga što je realan život i praksa, naravno da će to biti izvor problema”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Navela je da na nivou BiH, koji nema nikakve posebne nadležnosti, postoje brojne institucije i agencije čiju svrhu građani ne razumiju, kao i mnogobrojnu administraciju – u zemlji sa manje od četiri miliona stanovnika radi oko 23 hiljade činovnika.

Ona je istakla da se u BiH u praksi, nažalost, nastoji smanjiti uloga entiteta i pojačati uloga BiH, što je dovodi u koliziju sa Ustavom i Dejtonom.

“Iz tog razloga BiH se stalno nalazi u stanju krize i napetosti, a ponekad i u prilično haotičnoj situaciji. Što se tiče Republike Srpske, mi uvijek govorimo da smo mi jedini stabilan i funkcionalan dio BiH, pošto naš Ustav ne doživljava krize, mi nemamo problema u upravljanju procesima, dok se istovremeno to u Federaciji često dešava, uglavnom zbog nerazumijevanja između Bošnjaka i Hrvata, koji su tamo dominantne etničke grupe. BiH konstantno ispoljava svoju neodrživost – stanje kada zbog svakog pitanja kreće velika i otvorena politička diskusija pokazuje koliko je malo uzajamnog razumijevanja iznutra. Istovremeno, nedostatak raumijevanja unutar zemlje nastoji se popuniti uplitanjem izvana, ali to dovodi do još veće konfuzije”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Govoreći o želji BiH da se pridruži EU i NATO, Cvijanovićeva je navela da postoji saglasnost svih političkih faktora o kretanju ka EU, ali da postoje različita viđenja modalitata tog kretanja.

“Republika Srpska je vrlo jasno, u svojim strateškim dokumentima, iskazala da usmjerenje za pristupanje EU postoji, ali u okviru kretanja BiH prema EU mi zahtijevamo potpuno poštovanje Republike Srpske, saglasno sa njenim ustavnim pravima. Mi ne tražimo ništa više i ništa manje od poštovanja prava koja su nam data Ustavom.
Proces pristupanja EU predviđa niz procesa i koraka na usaglašavanju institucija i dokumenata. Mi želimo da Republika Srpska sama odlučuje o tim pitanjima na koja mi, po Ustavu, imamo pravo”, naglasila je premijer Srpske.

Što se tiče pristupanja NATO, Cvijanovićeva je podsjetila da je za Republiku Srpsku relevantan stav Srbije, koja se izjasnila da je vojno neutralna i da neće pristupati NATO.

“Za Srbe i za Republiku Srpsku to je savršeno jasan orijentir, i zato je Narodna skupština Republike Srpske usvojila rezoluciju kojom se potvrđeuje politika vojne neutralnosti. Međutim, vidjeli smo pokušaje nekih ljudi iz NATO, i iz pojedinih ambasada i iz Sarajeva, da se ignoriše stav Republike Srpske i da se priča da se kretanje prema NATO i dalje sprovodi. Realnost je takva da postoje novi uslovi i rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske”, navela je ona.

Na piatnje da li intervencija u unutrašnjoj politici Republike Srpske danas dolazi sa Zapada, Cvijanovićeva je rekla da Srpska nikada nije bježala od dijaloga, ali da je potrebno povući crtu i znati koje su granice kada je riječ o unutrašnjim procesima – političkim, ekonomskim i svim ostalim.

“Ovdje je stvar potpuno jasna, postoje pokušaji od Zapada i međunarodne zajednice i to je sasvim jasno. Oni žele da izaberu ljude koji neće biti snažni lideri, koji neće predstavljati čvrste koalicije, da bi se mogli poigravati, postavljati određene zahtjeve onima koji će ih slijepo slušati i izvršavati”, istakla je Cvijanovićeva za ruski list “Komsomoljskaja pravda”.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime