Јoš prije dvije godine, Evropska unija pokrenula je projekat ETIAS. Sistem predviđa podnošenja onlajn zahtjeva za odobrenje ulaska u prostor Šengena. Iako bi sve trebalo da funkcioniše preko interneta, i traje svega nekoliko minuta, ova informacija ne ohrabruje.

Terorizam i migrantska kriza glavni su razlozi zbog kojih će EU od 2021. godine, BiH i još 60 zemalja svijeta, ukinuti bezvizni režim, piše u obrazloženju odluke EU. Prije dvije godine pokrenut je projekat ETIAS, koji podrazumijeva da će građani prije putovanja morati da popune onlajn zahtjev u koji će unijeti svoje lične podatke, ali i podatke kao što su zdravstveno stanje, kriminalna prošlost, istorija zaposlenja, te u koje zemlje EU su ranije putovali.

“Uz povećani broj putnika širom svijeta, i rizike koje ta pojava nosi, kao što su migrantska kriza i terorizam Evropska unija želi da bude sigurna na svojim granicama. Na ovaj način ćemo spriječiti brojne probleme prije nego što se i dese. Mi jednostavno moramo da znamo ko nam prelazi granice, prije nego što dođu u EU”, kaže Žan-Klod Јunker predsjednik Evropske komisije.

Iz Delegacije EU u BiH pojašnjavaju da nije riječ o uvođenju viza, već jednog vida odobrenja za putovanje.

“ETIAS odobrenje za putovanje nije viza. Državljani trećih zemalja izuzeti obaveze posjedovanja vize i dalje će moći putovati bez vize, ali prije kretanja na put u šengensko područje trebalo bi da dobiju odobrenje za putovanje”, ističe Јamile Milović Halilović, portparolaka Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Pomenuto odobrenje koštalo bi sedam evra i, ukoliko se dobije, trajalo bi tri godine. Cijeli proces od momenta prijavljivanja do odgovora trajao bi svega nekoliko minuta. Ukoliko sistem utvrdi da podnosilac zahtjeva predstavlja bezbjednosni rizik, zahtjev će biti ručno obrađen i u tom slučaju odgovor bi trebalo da stigne u roku od dvije sedmice.

Građani BiH pitaju se zbog čega se to radi, te kome oni mogu biti prijetnja.

“To je smiješno. Može im se. Rade šta hoće. Oni treba da se pozabave migrantima, a nas obične ljude da ostave na miru”, smatraju bh. građani.

Za predsjednika Srpske, Milorada Dodika, ovakav postupak Evrope loša je poruka koja će dodatno oslabiti povjerenje prema Uniji. Poručio je da će, kao izabrani srpski član Predsjedništva, postaviti ovu temu na dnevni red i tražiti na uvid da li je bivši saziv Predsjedništva, i resorna ministarstva na bh. nivou bili uključeni u ovo pitanje i koliko, da li je iko pokušao da ga riješi.

“Nismo spremni da plaćamo cijenu pojedinaca koji su na bilo koji način učestvovali u terorističkim aktivnostima ili ih politički podržavali. Od ostalih članova Predsjedništva tražiću da pronađemo način i mehanizam da spriječimo nepovoljan razvoj situacije kada su vize u pitanju”, smatra Dodik.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH tvrde da su o svemu upoznati još prije dvije godine, kada je i donesena pomenuta odluka. U više navrata su pisali na adresu predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, Federike Mogerini, tražeći da se BiH skine s pomenutok spiska.

“Takođe je ukazano na činjenicu da će tehničke barijere slobodnom kretanju građana Zapadnog Balkana u vidu zahtjeva za registraciju ili plaćanje naknade za ulazak u Evropsku uniju imati obeshrabrujući efekat na sveukupne integracione procese, imajući u vidu da je integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju zapravo od zajedničkog interesa za obje strane, te je zatraženo izuzeće Zapadnog Balkana obaveza koje propisuje sistem”, ističu iz ovog ministarstva.

U društvu BiH su i zemlje regiona – Srbija, Makedonija i Crna Gora. Ovo, međutim, nije konačan spisak i gotovo je sigurno da bi on do 2021. godine mogao da bude duži.

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime