britanski parlament

Pored generalne rasprave o stanju evropskih integracija te pogleda na budućnost približavanja regiona evropskim standardima pokrenuto je i pitanje uticaja jednog od glavnih geopolitičkih igrača u regionu, Rusije.

Chris Bryant, zastupnik Konzervativne partije, pitao je prisutne ekperte šta misle o Bosni i Hercegovini i podjelama koje vladaju po vjersko-etničkoj liniji, te je spomenuo kako su i univerziteti u BiH podijeljeni po etničkim linijama. Također, u ovom svjetlu je spomenuto i pitanje “dvije škole pod jednim krovom” koje je još uvijek jedno od velikih neriješenih pitanja.

Bivši enegleski i EU diplomata, sir Robert Cooper, smatra kako takva konstatacija nije u potpunosti tačna, ali da postoje takve tendencije u Bosni i Hercegovini. Cooper ističe kako u Bosni i Hercegovini postoje aktivni i hrabri ljudi koji pokušavaju da prevaziđu razlike te da se izbore protiv etničkih mreža koje veoma efektivno funkcionišu u Bosni i Hercegovini.

“Mislim da je ono što je zabrinjavajuće za Bosnu i Hercegovinu osjećaj da su svi sada odustali od nje. Bilo je toliko inicijativa – mislim da je najnoviji bio englesko-njemački pokušaj, koji je bio prije nekoliko godina. Postojala je nada da bi se rasprava mogla preusmjeriti sa određenih ustavnih reformi koje bi ga učinile više u skladu s obavezama Evropskog suda za ljudska prava, koje su očigledno i osnovni dio pridruživanja Evropskoj uniji i pokušati da se više fokusiraju na socijalne i ekonomske reforme”, ističe prof. James Ker-Lindsay sa Londonske Škole za ekonomiju dodajući da za Zapadni Balkan ostaju tri područja da se riješe, a to su Bosna i Hercegovina, Kosovo i ime Makedonije.

Na ovakvo Ker-Lindsay-evo izlaganje nastavio se i sir Cooper koji je dodao: “Ako mogu da dodam na to, jedan od razloga na koji smo se vratili pokrenuli smo proces koji je ostvario određeni napredak i koji je sada zaustavljen u Srbiji/Kosovu je bio zato što smo mislili: “Ako ovo uspije, a naročito ako Srbija napravi veliki korak napred ka Evropi, to će zaista prodrmati ljude u Bosni i Hercegovini.” Vidjeli smo šta se desilo u Bosni i Hercegovini kada je Srbija dobila viznu liberalizaciju prije nego što je uradila sama BiH. To je bio veliki šok. Imamli smo dosta ljuta pisma od lorda Ešdauna o tome. Ali činjenica je da su se Bosanci iznenada probudili i shvatili da je sve što ste trebali uraditi ispuniti kriterijume.”

Pažnju u britanskom parlamentu su dobile i škole u Mostaru i Jajcu koje se bore protiv predrasuda, pa je o protestima srednjoškolaca u Jajcu govorila Tena Prelec sa Univerziteta u Sussexu.

“Bilo je nekoliko primjera učenika u Bosni i Hercegovini koji su se pod istim krovom pobunili protiv ovog sistema dvije različite škole. Ali, cijela struktura je toliko utemeljena da im je veoma teško dobiti prostor i izgraditi nešto pozitivno što ujedinjuje tri nacionalnosti, ali postoje inicijative koje se mogu podstaknuti”, kazala je Prelec.

Rasprava koja se trenutno vodi u Bosni i Hercegovini, a u svjetlu posljednjih optužbi predsjednika Republike Srpske kako Britanija šalje određeni broj špijuna, na neki način se vodila i u britanskom parlamentu.

“Trenutno, snage EU u Bosni, koje su vrlo mala sila, ali ipak dobra stvar, a ne snage NATO-a. To su rezervne snage koje su skoro važnije od sile, jer ukoliko dođe do problema, rezerva koje će nam trebati je Velika Britanija. Ne znam šta će se dogoditi s tim kada Velika Britanija napusti EU. Velika Britanija nije vidljiva na terenu, ali je komponenta sigurnosne strukture. Ovo je vrlo mala sila, čija je funkcija da zazvoni alarm tako da dolazi veća sila”, kazao je sir Robert Cooper.

Sličnog mišljenja je i eskpertica za evropska pitanja dr. Cvete Koneska koja smatra da je uloga NATO-a na Balknu da spriječi neke naredne sukobe.

“Mislim da je NATO važan za sprečavanje ponovnog sukoba i za postojanje na terenu da obezbijedi sigurnost. Što se tiče toga kako ljudi misle o tome – nije nužno intervenisati, jer nisu mnogo intervenisali u prošlosti, a vojnici su bili prisutni na terenu u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Takođe, značajno, simbolički i geopolitički, je da se ovaj region posmatra kao dio zapada, zbog čega je članstvo u NATO-u u nekim zemljama Zapadnog Balkana posmtrano kao problematično kako u tim zemljama, tako i u zemljama kao što je naprimjer Rusija, koja se protivi daljem širenju NATO-a”, stav je dr. Koneske.

Ruski uticaj u regionu posebno na Kosovu i bh. entitetu Republika Srpska interesovao je zastupnika Konzervativne partije, Boba Seelya, koji je tražio više odgovora na temu medijskih napisa i naoružavanja Srba u Republici Srpskoj.

Mogu samo reći da je Rusija oduvijek bila prisutna u regionu. Ovo je dio svijeta gdje se susreću tri imperije, a Rusija je jedna od njih. U prošlosti je Rusija bila posmatrač i branitelj pravoslavnih zajednica. U Srbiji posebno, postoji neka vrsta nostalgije o Rusiji. Ponekad sam gledao istraživanja javnog mnjenja: “Ko je glavni donator pomoći u Srbiji?” Rusija uvek dolazi na vrhu liste, ali to nikada nije bilo tačno. EU je hiljadu milja ispred toga, ali su Rusi nastojali da tamo prave puno buke. Ne znam ništa o nelegalnom snabdjevanju oružjem. Oni sigurno dostavljaju dosta nezakonitog novca svojim prijateljima”, istaknuo je sir Robert Cooper.

Ker-Lindsay smatra da je za sadašnji uticaj Moskve na Balkanu kriva sama Evropska Unija koja im je otvorila dodatni prostor te dodaje: “Moramo biti veoma pažljivi kada govorimo o učešću Rusije u regionu. Očigledno je u ovom trenutku o tome razgovarano u velikoj mjeri. Kao i mnogi drugi, ja nisam spreman da kažem da Moskva ima mnogo uticaja u regionu. Također, budimo jasni: ruski uticaj se proteže, u suštini, na dva ili možda tri mesta. To su Srbija, Republika Srpska u Bosni i, u određenoj mjeri, Crna Gora. To su stvarne oblasti u kojima postoji stvarna zabrinutost o tome gdje se nalazi ruski uticaj. Interesantno je da je, na mnogo načina, da je ruski uticaj u regionu omogućio. Zapravo su propusti EU da ponudi kredibilne perspektive ovim zemljama otvorili vrata za Moskvu da se uključi.”

“Rusija veoma dobro igra na Balkanu. Razlika između ruskog pristupa i zapadnog pristupa je da Rusija nema toliko resursa uloženih u region, ali ima vrlo jasan cilj, dok EU ulaže više resursa u cjelinu. Ruski cilj je zadržati situaciju više ili manje kakva jeste, u smislu nestabilnosti i sive površine u kojoj još uvijek mogu utvrditi neki od svojih interesa. Mislim da alarmizam koji se vidi i koji kaže da je Bosna i Hercegovina podijeljena na dva dijela zbog prisustva Rusije i iz nekih drugih razloga, je pretjerana. Međutim, tačno je da je u ruskom interesu da zadrži neku vrstu nestabilnosti, kako bi se napredak NATO-a, na primjer, zaustavio”, napomenula je Tena Prelec sa Univerziteta u Sussexu.

Kada je u pitanju budućnost britanske aktivnosti na području Zapadnog Balkana eksperti, ali i zastupnici smatraju, da je neophodno da se uradi mnogo više kako bi se postigli drugačiji rezultati upravo zbog činjenice da neke druge zemlje imaju mnogo bolje odnose sa Zapadnim Balkanom od Velike Britanije. Tu se prvenstveno misli na Njemačku, Austriju i u nekim segmentima Italiju koje su u proteklim godinama igrale pozitivnu ulogu na prostoru Zapdnog Balkana. Kao jedan od zaključaka rasprave je poslano i upozorenje Evropskoj uniji, ali i drugim akterima da se zemlje Zapadnog Balkana ne smiju gledati kao jedan blok, nego da svaka zemlja mora biti procjenjivana na osnovu vlastitih postignuća.

Esmir Milavić

POSTAVI ODGOVOR

Komentar
Ime